Korijen krize koja potresa ovu dijecezu seže u 2012. kada je papa Benedikt XVI. postavio na čelo Crkve u Ahiari biskupa Petera Eberea Okpalekea koji ne pripada lokalnom kleru nego je "došao" iz druge biskupije. To je bio razlog što ga do danas znatan broj njih ne priznaje. No, situacija je kompleksna: na jednoj su strani svećenici i laici koji ga odbijaju prihvatiti, a na drugoj mnogi ga podupiru. Zbog toga je morao intervenirati i Sveti Otac.

Ili poslušnost ili suspenzija

Ova dijeceza bogata je duhovnim zvanjima te lokalni svećenici tvrde kako je vrijeme da jedan od njih "dobije mitru". Imenujući sadašnjega biskupa, koji već pet godina nije prihvaćen u Ahiari, Vatikan je slijedio dugu tradiciju izbora ljudi iz drugih mjesta da vode biskupije, osobito u Africi. Povijesno gledano, ovo je praksa koja pokazuje univerzalnost Crkve koja nadilazi plemenske i etničke granice.

Papa Franjo je 8. lipnja 2017. izdao kako se čini neviđenu prijetnju, dajući svećenicima ove biskupije rok od 30 dana: ili napišite obećanje "potpune poslušnost" ili se suočite sa suspenzijom.

Biskup Okpaleke sa svećenicima

Isti je zahtjev već u pismu od 24. lipnja 2014. odaslao kardinal Fernando Filoni iz vatikanske Kongregacije za evangelizaciju naroda, koja nadgleda misionarske teritorije.

Kada je Franjo priopćio kako očekuje da napišu pismo kojim se ispričavaju za svoje ponašanje i obećaju poslušnost Papi, uključujući i pitanje biskupskih imenovanja, svećenici koji se pobunili prvo su odgovorili da je zahtjev lažan.

No, papin tekst na engleskom bio je postavljen 9. lipnja na blog nadbiskupa Ignatiusa Kaigamae iz Josa, predsjednika Nigerijske biskupske konferencije. Nedugo potom, Vatikan je također objelodanio tekst, otklanjajući sve dvojbe o njegovoj autentičnosti.

U svojoj jasnoj poruci, Sveti Otac je naglasio: "Tkogod se suprotstavio biskupu Okpalekeu da preuzme biskupiju, taj želi uništiti Crkvu. To je zabranjeno!"

Od toga dana, većina svećenika ove dijeceze, u skladu s papinim zavjetom, poslali su pismo u Vatikan naslovljeno na papu Franju, ispričavajući se.

Pisma iz Vatikana stižu

No, na temelju razgovora proteklih dana s nekim svećenicima, očito je da nisu sve isprike bile iskrene. Jedan od njih je rekao kako su se svi povinovali Papinoj odredbi i objasnio svoj stav: "On je naš otac, naša odanost njemu ne može biti dovedena u pitanje nikada. Međutim, nadamo se da će razmotriti ovu situaciju i imenovati drugog biskupa."

Pisma iz Vatikana koja su naslovljena poimence na svakog svećenika, počela su polagano pristizati preko nuncijature u Nigeriji. Novi papinski predstavnik, talijanski nadbiskup Antonio Guido Filipazzi, stigao je u ovu zemlju prije nekoliko dana.

Međusobna optuživanja i napadi ad hominem

Iako većina ljudi u Ahiari želi vidjeti mirno rješenje ove krize te mole jedni za druge u ovom problematičnom vremenu i priznaju kako je u njihovu interesu prihvatiti ono što Papa traži od njih, ipak se ne ustručavaju u napadima ad hominem.

Većina on tih se ne može adekvatno prenijeti, ali recimo, jedan kaže kako su oni svećenici koji odbijaju priznati biskupa "udahnuli dim sotone", a s druge strane, većina optužuje biskupa i one koji ga podupiru - od Pape do laika - da čine loše i da se bave kriminalnim radnjama.

Premda nije potpuno poznat sadržaj pisama koji su odaslani iz Vatikana, jasno je kako su datirani sredinom srpnja, a s blagoslovom Svetoga Oca, potpisali su ih državni tajnik kardinal Pietro Parolin i kardinal Filoni.

Ispunjenje obećanja

"Papa je obećao da će odgovoriti i on to čini", rekao je kardinal John Onaiyekan iz nigerijske Abujae. On je bio apostolski upravitelj biskupije Ahiara te je pojasnio da pisma nisu išla preko njega i da ne zna njihov sadržaj.

Kardinal John Onaiyekan

Govoreći telefonom za bostonski Crux u petak 21. srpnja, Onaiyekan je također rekao da se nada kako će biskup Peter Ebere Okpaleke, biti u međuvremenu prihvaćen do trenutka kada proces bude završen.

"Nadam se da će ga moja braća priznati", rekao je nadbiskup te dodao, "Čekam i molim nadajući se da će ova duga kriza uskoro biti okončana".

KT