Papa Franjo posjetio je 28. i 29. travnja Egipat. Tijekom svojeg 18. međunarodnog pohoda, koji je imao međuvjersku, ekumensku i pastoralnu dimenziju, susreo se s vjerskim poglavarima, predstavnicima vlasti i vjernicima te poslao poruke mira, dijaloga, zajedništva i ohrabrenja.

Papa Franjo je uoči putovanja pod geslom Papa mira u Egiptu mira po svojem običaju svratio u baziliku Svete Marije Velike pomoliti se pred Djevičinom ikonom „Spas rimskog naroda“, a u Egipat se zaputio zrakoplovom Alitalie kao hodočasnik mira sa željom, kako je rekao u videoporuci, susresti i ohrabriti u prvom redu katoličku zajednicu izloženu terorističkim napadima, kao i ostale kršćanske skupine.

Biti bliže narodu

Prije polijetanja s rimske zračne luke Fiumicono susreo se sa skupinom egipatskih iseljenika, a tijekom leta zahvalio je novinarima za njihov rad koji pomaže ljudima shvatiti smisao njegova putovanja na koje je krenuo na poziv egipatskog predsjednika Abdel-Fattaha Al Sisija, koptskog patrijarha Tawadrosa II., koptskog aleksandrijskog patrijarha Isaaca Ibrahima Sidraka i velikog imama Ahmeda Al-Tayeba s islamskog sveučilišta Al-Azhar.

Pohod je trajao manje od dva dana, ali je bio intenzivan i praćen iznimno strogim sigurnosnim mjerama. Iako je u Egipat došao u sigurnosno osjetljivu trenutku nakon nedavnih napada na kršćane, Sveti Otac se nije služio blindiranim već jednostavnim vozilom želeći biti što bliže narodu koji ga je s velikim oduševljenjem dočekao, a u 10-milijunskom glavnom egipatskom gradu vladalo je mirno ozračje. Posebno je bila radosna koptsko-katolička zajednica latinskog obreda, a prva etapa Papina boravka u Kairu bila je predsjednička palača i susret s egipatskim predsjednikom.

Graditi dijalog

Potomse na najvažnijem sunitskom sveučilištu Al-Azhar susreo s velikim imamom, a zatim sudjelovao i održao govor na Međunarodnoj konferenciji o miru koju je organizirala ta institucija.

„Recimo zajedno odlučno i jasno 'Ne!' svakom obliku nasilja, osvete i mržnje koji se čine u Božje ime! Potvrdimo zajedno nespojivost nasilja i vjere, vjerovanja i mržnje. Svi zajedno proglasimo svetost svakog ljudskog života pred svim oblicima nasilja“, pozvao je u svojem obraćanju papa Franjo istaknuvši važnost obrazovanja budućih naraštaja, bez kojeg neće biti mira. Predložio je tri točke koje mogu pomoći dijalogu, naročito međureligijskom. „Imamo dužnost poštovanja svoga identiteta, kao i identiteta drugih, jer se istinski dijalog ne može izgraditi na nejasnoći ili žrtvovanjem nekog dobra kako bismo udovoljili drugima. Potrebna nam je i hrabrost prihvaćanja razlikâ kako se prema onima koji su različiti ne bismo odnosili kao prema neprijateljima, nego da ih dočekamo kao suputnike, u uvjerenju da dobro svakoga počiva na dobru svih. Konačno, treba nam iskrenost namjerâ jer dijalog kao autentični izraz naše čovječnosti nije strategija za postizanje određenih ciljeva, nego put prema istini koji treba poduzeti strpljivo kako bi se suparništvo pretvorilo u suradnju“, istaknuo je Papa naglasivši i kako je samo mir svet i nijedno se nasilno djelo ne može učiniti u Božje ime jer predstavlja oskvrnuće Njegova imena. „Svi – ponajviše politički vođe, ustanove, mediji i oni koji imaju vodeću ulogu na kulturnom području – pozvani su započeti procese mira, postavljajući čvrste temelje za saveze između naroda i država“, zaključio je papa Bergoglio u zemlji u kojoj živi između 150 000 i 200 000 Kopta katolika.

Nezamjenjiva uloga

Uslijedio je susret s predstavnicima egipatskih vlasti, diplomatskoga kora i egipatskoga građanskog društva. „Civilizacija se ne može graditi ako se ne odbacuje svaka ideologija zla i nasilja, te svako ekstremističko tumačenje“, poručio je Papa.

Ističući važnost Egipta u povijesti čovječanstva te za tradiciju Crkve, naveo je da i danas u Egiptu nailaze na prihvat milijuni izbjeglica iz više zemalja, koje se nastoje integrirati u egipatsko društvo, kao i da ta zemlja zbog svoje povijesti i posebnoga zemljopisnog položaja ima nezamjenjivu ulogu na Bliskom istoku i u kontekstu zemalja koje traže rješenja za goruće i slojevite probleme. „Osim brige da svim građanima zajamči kruh, slobodu i društvenu pravdu, zadaća je Egipta ojačati i učvrstiti mir na cijelom tom zemljopisnom području, iako je na vlastitoj zemlji ranjen slijepim nasiljem“, iznio je Sveti Otac upravivši svoje misli posebno onima koji su posljednjih godina dali svoj život za domovinu, te svima koje su pogodili atentati na koptske crkve u prosincu 2016. i nedavno u Tanti i Aleksandriji. Njihovoj rodbini i cijelom Egiptu izrazio je sućut pomolivši se za skoro ozdravljenje ranjenih.

Ističući kako je mir Božji dar, ali i trud ljudi koji ga moraju graditi i štititi poštujući načelo koje potvrđuje snagu zakona, a ne zakon snage, Papa je zazvao mir za Egipat i cijelo to područje, a posebno Palestinu i Izrael, Siriju, Libiju, Jemen, Irak, Južni Sudan, i sve ljude dobre volje. Uputio je pozdrav svim Egipćanima, a posebno braći kršćanima napominjući da su pokazali i još uvijek pokazuju da se može zajedno živjeti u uzajamnom poštovanju i iskrenom razgovoru, pronalazeći u razlikama vrelo bogatstva, a ne razlog za sukob.

Nevina krv ujedinjuje

Prvi dan boravka u Egiptu papa Franjo završio je kurtoaznim posjetom koptskom patrijarhu Tawadrosu II. u njegovoj kairskoj rezidenciji.Pritom je naglasio važnost zajedničkoga svjedočenja za Krista, posebno spomenuvši prekretnicu u odnosima između Petrove i Markove Stolice, odnosno zajedničku deklaraciju koju su 10. svibnja 1973. potpisali papa Pavao VI. i papa Shenouda III., i podsjetivši na riječi Sv. Ivana Pavla II. s ekumenskog sastanka iz 2000.

„Slijedom toga, ne samo da postoji ekumenizam gesta, riječi i predanosti, nego i već djelotvorno zajedništvo koje, u životnom odnosu s Gospodinom Isusom, svakodnevno raste, ukorijenjeno je u vjeri koju ispovijedamo i stvarno utemeljeno na našem krštenju i našim postajanjem 'novim stvorenjem' u njemu. Jednom riječju, postoji 'jedan Gospodin, jedna vjera, jedno krštenje'. Stoga se stalno iznova krećemo kako bismo ubrzali taj željno očekivani dan kada ćemo biti u punom i vidljivom zajedništvu oko Gospodnjeg oltara“, rekao je papa Franjo ustvrdivši da produbljivanje napretka njihova ekumenskoga puta također podupire, na tajnovit i sasvim relevantan način, pravi ekumenizam krvi, kojega je rječiti svjedok martirologij Koptske Crkve. Posebno je naglasio kako je i posljednjih dana tragično i okrutno prolivena nedužna krv kršćana koji se nisu mogli braniti, te kako ih ta nevina krv ujedinjuje.

„Najdraži brate, baš kao što je nebeski Jeruzalem jedan, tako je jedan i naš martirologij; vaše su patnje i naše patnje. Osnaženi ovim svjedočanstvom, nastojmo se suprotstaviti nasilju propovijedanjem i sijanjem dobrote, poticanjem na slogu i očuvanjem jedinstva, moleći se da sve te žrtve mogu otvoriti put ka budućnosti punog zajedništva među nama i mira za sve“, rekao je Papa patrijarhu Tawadrosu II. s kojim je potpisao zajedničku izjavu. Ona se, između ostalog, bavi i problemom ponovnog krštenja vjernika: „Danas papa Franjo i papa Tawadros, želeći udovoljiti srcu Gospodina Isusa kao srcima naših sinova i kćeri u vjeri, uzajamno izjavljujemo da ćemo duhom i srcem iskreno nastojati da se ne ponavlja krštenje koje je bilo podijeljeno u jednoj od naših Crkava bilo kojoj osobi koja se želi ujediniti s drugom.“

Na kraju susreta Papa i patrijarh pješke su u procesiji pošli u crkvu Sv. Marka, poprište atentata 11. prosinca 2016., gdje su položili cvijeće, upalili svijeću i molili za ubijene egipatske kršćane.

Misa na stadionu

Sutradan je Sveti Otac slavio misu s katolicima na vojnom stadionu egipatskog zrakoplovstva na periferiji Kaira. U otvorenom vozilu provezao se kroz stadion pozdravljajući oko, procjenjuje se, 20 000 okupljenih među kojima je vladalo veliko veselje zbog susreta s Papom. Uz njega je bio koptski katolički patrijarh Ibrahim Sedrak iz Aleksandrije, a djeca odjevena kao faraoni izrazila su mu srdačnu dobrodošlicu. Sve se odvijalo uz stroge mjere sigurnosti pa su kontakti s nazočnima  bili znatno ograničeni.

Misna čitanja pročitana su na arapskom jeziku, a Rimski biskup slavio je misu na latinskom.  

„Ne bojte se otvoriti srce svjetlu Uskrsloga; ne bojte se ljubiti sve – i prijatelje i neprijatelje – jer u življenoj ljubavi, krije se snaga i blago onoga koji vjeruje“, potaknuo je papa Franjo u propovijedi, dodavši kako istinska vjera čini da ljudi više ljube i budu milosrdniji, iskreniji i ljudskiji, te vodi širenju, obrani i življenju kulture susreta, dijaloga, poštovanja i bratstva. Posebno je naglasio kako je Bogu mila samo ona vjera koja se ispovijeda životom, a jedini „ekstremizam“ koji je vjernicima dopušten, jest „ekstremizam ljubavi“. Bilo kakav drugi ekstremizam, upozorio je Sveti Otac, ne dolazi od Boga niti mu se sviđa.

Budite sijači nade

Posljednji događaj pohoda Egiptu bio je Papin molitveni susret sa svećenicima, redovnicima, redovnicama i sjemeništarcima u koptsko-katoličkoj patrijarhalnoj bogosloviji u Kairu. Papa im je zahvalio za svjedočanstvo i sve dobro koje svakodnevno čine usred brojnih izazova, a često uz malo utjehe.

„Nemojte se bojati svakodnevnoga tereta, tereta teških okolnosti kojima neki od vas moraju prolaziti. Tko bježi od križa, bježi od uskrsnuća! Usred brojnih razloga za obeshrabrenje i brojnih proroka uništenja i osude, usred negativnih i beznadnih glasova, budite pozitivna snaga, svjetlost i sol ovoga društva; budite sijači nade, graditelji mostova i djelatnici dijaloga i sloge. To je moguće ako posvećena osoba ne popusti kušnjama koje susreće svakoga dana“, ohrabrio ih je Sveti Otac koji je susretom s klericima završio svoj povijesni posjet Egiptu.

Tijekom leta za Rim u subotu navečer održao je svoju uobičajenu konferenciju za medije dotaknuvši s novinarima širok raspon tema. Između ostalog, Papa je izrazio zabrinutost za krizu u Sjevernoj Koreji zatraživši diplomatsko posredovanje, te govorio i o fenomenu populizma u Europi i diljem svijeta, te dramatičnoj situaciji u mnogim izbjegličkim kampovima. 

RV / KT