„Nemojte popuštati napasti mlakosti i mondenosti“, rekao je papa Franjo karmelićanima, sudionicima općega kapitula, koje je primio u audijenciju. Sveti im se Otac obratio očinski i otvoreno, zacrtavši im put na koji valja upraviti poziv na širenje radosti evanđelja u svijetu. Međutim, upozorio ih je također na opasne kušnje koje se mogu uvući u Crkvu, i uništiti ju, među kojima je istaknuo mondenost, nepokretnost i mlakost, „vikendsku solidarnost“, pseudomistiku, i sve što odvlači od ranā Kristova tijela koje su vidljive na braći lišenoj svega.

Kontemplacija i vjernost prošlosti

Prvo na što je Papa upozorio karmelićane jest vjernost i kontemplacija koja je već istaknuta kao prioritet u Konstitucijama reda iz 1995. „Vaše je poslanje plodno u onoj mjeri u kojoj je ukorijenjeno u osobni odnos s Bogom. Karmelićanski način življenja kontemplacije priprema vas na služenje Božjemu narodu kroz bilo koju službu ili apostolat. Trebate, međutim, biti pozorni kako se ona ne bi svela na zanos i ekstaze koje udaljuju od radosti i brigā ljudi; kontemplacija je poziv i jedinstvo s Bogom“, objasnio je papa Bergoglio.

Mondenost – najopasnija kušnja

Pratnja i molitva druga su važna crta na putu prema zdravom i istinskom širenju evanđelja. Spomenuvši Svetu Mariju Magdalenu de' Pazzi, Papa je istaknuo kako će ulaganje velikog truda oko tisuću stvari bez Boga, prije ili kasnije donijeti veliki račun na naplatu, kao i mlakost koja se uvlači u posvećeni život kada evanđeoski savjeti postanu rutina. Međutim, nije to jedina opasnost koje se treba čuvati.

„Može se uvući i mondenost, koja je najopasnija kušnja za Crkvu, posebno za nas, ljude Crkve. Znam da je ta napast ušla, i među vama napravila veliku štetu. Molio sam se, i molim se i dalje, da vam Gospodin pomogne“, rekao je Papa te dodao da je stoga njihov kapitul providnosna prigoda da od Duha Svetoga prime snagu za zajedničku borbu protiv tih opasnosti.

Svladati nepokretnost

„Za te je viruse najbolji lijek živjeti više 'unutra' nego 'vani', kako je govorio sveti Ivan od Križa“, kazao je Sveti Otac te potaknuo redovnike da prate ljude u uspostavljanju prijateljstva s Bogom, te da budu dobri tvorci bratstva. „Naravno, nije riječ o tomu da poučite ljude kako gomilati molitve, nego da budu muškarci i žene vjere, Božji prijatelji koji znaju ići putovima duha… Od tišine i molitve nastat će obnovljene zajednice i vjerodostojne službe“, napomenuo je te kazao redovnicima da se kao dobri tvorci bratstva, pouzdaju u Gospodina pobjeđujući inerciju nepokretnosti, i izbjegavajući napast da redovničku zajednicu svedu na „radnu skupinu“.

Nježnost i samilost

„Karmelićanski poziv ne može zaobići treću crtu, a to su nježnost i samilost, stožeri na kojima je papa Franjo utemeljio svoje papinstvo. Kontemplativni redovnik ima samilosno srce, on je melem za sve koji su umorni od života, koji trpe zbog napuštenosti, Božje šutnje, slomljene ljubavi; on je nježni dodir za najmanje i odbačene. Tko ljubi Boga treba Ga tražiti u siromašnima, u 'Isusovoj braći'“, podsjetio je poglavar Katoličke Crkevr te istaknuo da se ne valja pouzdati u kontemplativnoga redovnika koji nije samilostan.

Revolucija nježnosti

Samo nježnost, prema Papinim riječima, čuva od pseudomistike, od vikendske solidarnosti, od napasti da čovjek bude daleko od ranā Kristova tijela. „Isusove su rane i danas vidljive na tijelu braće koja su lišena svega, koja su ponižena i svedena na ropstvo. Dodirujući te rane, milujući ih, moguće je štovati Boga živoga među nama. Danas je potrebna revolucija nježnosti, da nas učini osjetljivijima na mračne noći i na drame čovječanstva“, istaknuo je papa Franjo, prenosi vaticannews.va.

KT