Na kongresu je sudjelovalo 600-tinjak stručnjaka s pet kontinenata.

Kongres je otvoren u srijedu 3. rujna u Auditorium Antonianum s prigodnim pozdravima. Sudionicima se najprije obratio generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli te rektor Antonianuma fra Agustin Hernandez. Važnost kongresa predstavio je predsjednik Papinske međunarodne akademije (PAMI) fra Stefano Cecchin. Temu kongresa predstavio je predsjednik Interdisciplinarnoga talijanskog mariološkog društva don Antonio Escudero Cabello, SDB, a potom je nadsvećenik koadjutor Bazilike Svete Marije Velike i papin izaslanik kardinal Rolandas Makrickas izložio važnost Djevice Marije za Crkvu i za evangelizaciju u današnjem vremenu.

Nakon otvaranja kongresa sudionici su u procesiji hodočastili u papinsku Baziliku Sv. Marije Velike, gdje su pod predsjedanjem kardinala Makrickasa prošli kroz Sveta vrata i na različitim jezicima izmolili krunicu.

Drugoga dana, 4. rujna sesiju plenarnih predavanja otvorio je generalni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech, predstavljajući Mariju kao model sinodalne Crkve sukladno Završnom dokumentu Sinode o sinodalnosti.

Plenarno predavanje održala je i s. Valerija Kovač na temu Marijanski proročki put nade u jubilarnoj Crkvi.  Treće predavanje Mariologija u službi sinodalnosti Crkve održala je predsjednica Američkog mariološkog društva Gloria Falcão Dodd.

Treći dan kongresa, 5. rujna održana su prije podne još tri plenarna izlaganja: predsjednik Biblijske komisije Indije Yesu Karunanidhi govorio je o Mariji i sinodalnosti iz biblijske perspektive, predsjednik Papinske teološke akademije mons. Antonio Staglianò izlagao je o marijanskom licu Crkve dok je predsjednica Brazilskog mariološkog društva Lúcia Pedrosa de Pádua govorila o marijanskoj mistici pape Franje i pastoralu naroda.

U poslijepodnevnim satima drugoga i trećega dana kongresa održana su izlaganja u ukupno 16 sekcija, koje su činile kako članovi pojedinih marioloških društava (Italija, Španjolska, Francuska, Njemačka, Hrvatska, Poljska, Brazil, Sjedinjene Američke Države, Latinska Amerika, Afrika, Azija-Oceanija) tako i ekumenska skupina, skupina za mariofanije, međureligijska skupina, skupina za Latinsku Ameriku i skupina veleposlanika pri Svetoj stolici, prenosi kta.

U hrvatskoj sekciji sudjelovalo je 14 članova Hrvatskoga mariološkog instituta s ukupno 11 izlaganja, u kojima se promišljalo o marijanskom identitetu i praksi Crkve. Dio izlaganja bio je posvećen proučavanju teme kongresa sukladno izjavama učiteljstva i teoloških promišljanja te u duhovno-praktičnim ostvarenjima. Teološki se analizirala i u vidu sinodalne Crkve interpretirala tvrdnja Drugoga vatikanskog koncila da je Marija hodočasničkoj Crkvi „znak sigurne nade i utjehe (LG 68)“ (Ivan Karlić – Branko Murić). Dva su izlaganja bila posvećena mariološkoj analizi propovijedi pape Franje (Andrea Filić – Tomislav Filić) i njegovim nagovorima (Vanda Kraft Soić). Proučena je povezanost milosrđa i nade kroz marijansku perspektivu kod pape Ivana Pavla II. (s. Stjepanka Stanić). Predstavljene su značajke, razlike i povezanosti hodočasničke duhovnosti i vjerskog turizma u marijanskim svetištima (Vladimir Dugalić). Razmišljalo se o društveno-oslobađajućoj dimenziji marijanske duhovnosti (fra Josip Šimić) te o Marijinu djevičanstvu kao svjedočanstvu vjere, nade i ljubavi u misionarskom djelovanju Crkve (Lidija Miler).

Drugi dio izlaganja bio je posvećen proučavanju teme kongresa iz perspektive hrvatskoga doprinosa. Predstavljena je mariologija fra Tome Ilirika iz 16. stoljeća u vidu njegova mogućega doprinosa mariologiji u vremenima krize (Mladen Parlov). Provedena su arhivska istraživanja o mariološkom doprinosu fra Petra Lubine i njegovim poticajima važnima za sinodalnost (Zrinka Novak – s. Ana Begić). Iz liturgijske i glazbene perspektive analizirana su djela skladatelja sluge Božjega oca Ive Perana (s. Katarina Koprek) s naglaskom na sinodalnim elementima zajedničkog puta Božjega naroda u slavljenju otajstava vjere. Analizirane su marijanske propovijedi sluge Božjega kardinala Franje Kuharića, koje su pokazale lik Marije kao modela nade posebno u teškim vremenima komunizma i Domovinskog rata (Daniel Patafta). Hrvatske sudionike kongresa je na poseban način ugostio gvardijan Međunarodnog zavoda Antonianum fra Miljenko Šteko.

U subotu 6. rujna u Lurdskoj spilji Vatikanskih vrtova euharistijsko slavlje za sudionike predslavio je kardinal Mackrikas. Posebna radost za sudionike kongresa bila je audijencija s papom Leonom XIV.

Kongres je zaključen generalnom skupštinom na kojoj je predstavljena sinteza izlaganja te su izneseni prijedlozi za budući rad PAMI. Potom su podijeljene nagrade i priznanja zaslužnim pojedincima, nakon čega je slijedio marijanski glazbeni festival s izvođačima iz različitih krajeva svijeta.

Ž.I., KT