Na početku je Sveti Otac napomenuo kako smo u središtu Velikog tjedna koji traje od Cvjetnice do Uskrsa, te kako obje ove nedjelje karakterizira slavlje Isusa, ali da su to dva različita blagdana. „Prošle nedjelje vidjeli smo Krista kako svečano ulazi u Jeruzalem, poput slavlja, dočekan kao Mesija: za njega se prostiru ogrtači na cesti i s drveća odrezane grane (...) Ti ljudi ga slave jer u Isusovom ulasku vide dolazak novoga kralja koji će donijeti mir i slavu (...) Drugi su vjerojatno sanjali o obnovi društvenog mira te su u Isusu vidjeli idealnog kralja koji će nahraniti mnoštvo kruhovima, kao što je već činio, i činiti velika čuda, donoseći tako više pravde svijetu. Ali Isus nikada ne govori o tome. Pred njim je drugačiji Uskrs, a ne trijumfalni Uskrs. Jedina stvar do čega mu je stalo dok se priprema za ulazak u Jeruzalem jest da zajaše 'privezano magare koje još nitko nije zajahao'. Evo kako Krist donosi mir svijetu: krotkošću i blagošću, koje simbolizira ono vezano magare, koje još nitko nije zajahao“, objasnio je poglavar Katoličke Crkve.

„Mir koji nam na Uskrs daje Isus nije mir koji slijedi strategije svijeta, svijeta koji vjeruje da će ga postići silom, osvajanjima i raznim oblicima nametanja. Takav mir u stvarnosti je samo interval između ratova: to dobro znamo (...) Ovaj drugi, blagi i hrabri mir, međutim, teško je prihvatiti. Zapravo, svjetina koja je hvalila Isusa ista je ona koja nakon nekoliko dana viče 'Raspni ga' te, uplašena i razočarana, ne mrda ni prstom za Njega. U tom smislu uvijek je aktualna velika priča Dostojevskog, takozvana Legenda o Velikom Inkvizitoru. Govori se o Isusu koji se nakon nekoliko stoljeća vraća na Zemlju. Odmah ga dočeka slavljenička gomila, koja ga prepoznaje i bodri. 'Ah, vratio si se! Dođi, pođi s nama!' No tada ga uhićuje Inkvizitor, koji zastupa svjetovnu logiku. Taj ga ispituje i žestoko kritizira. Konačni razlog prijekora je taj što Krist, iako je mogao, nikada nije želio postati Cezar, najveći kralj ovoga svijeta, puštajući čovjeka radije na slobodu, nego da ga podjarmljuje i da njegove probleme rješava silom (...) Na kraju, prema ovom djelu, Inkvizitor bi želio da mu Isus 'nešto kaže, možda i nešto gorko, strašno'. Ali Krist reagira slatkim i konkretnim gestom: 'Prilazi mu u šutnji, i nježno ga poljubi u stare beskrvne usne'. Isusov mir ne dominira nad drugima, njegov mir nikada nije oružani mir: nikad“, naglasio je papa Franjo.

Dodao je kako su oruđe Evanđelja molitva, nježnost, oproštenje i besplatna ljubav prema svakom bližnjemu. „Tako se u svijet donosi Božji mir. Zato oružana agresija ovih dana, kao i svaki rat, predstavlja zgražanje nad Bogom, bogohulnu izdaju Uskrsnog Gospodina, davanje prednosti – umjesto njegovom krotkom licu – licu lažnoga boga ovoga svijeta. Rat je uvijek ljudsko djelovanje koje vodi do idolopoklonstva moći.

Prije svoje posljednje Pashe, Isus je rekao svojim sljedbenicima: 'Neka se ne uznemiruje vaše srce i neka se ne straši'. Da, jer dok svjetovna moć ostavlja samo uništenje i smrt – vidjeli smo to ovih dana – njegov mir gradi povijest, počevši od srca svakog čovjeka koji ga prihvaća. Uskrs je, dakle, pravo slavlje Boga i čovjeka, jer nam se udjeljuje mir koji je Krist stekao na križu po davanju samoga sebe. Stoga se Uskrsli, na dan Uskrsa, ukazuje učenicima i kako ih pozdravlja? – 'Mir vama! (...) Uskrs znači 'prolaz'. Uskrs je, osobito ove godine, blagoslovljena prilika da od svjetovnog boga prijeđemo na kršćanskog Boga, od pohlepe koju nosimo u sebi do ljubavi koja nas oslobađa, od iščekivanja mira donesenog silom do predanosti konkretnom svjedočenju Isusova mira. Stanimo pred Raspelo, izvor našeg mira, i zamolimo ga za mir srca i mir u svijetu“, poručio je papa Bergoglio, prenosi IKA.

J.P., KT