Svijet

Već treću godinu zaredom glad u svijetu se ne smanjuje


Mons. Fernando Chica Arellano, stalni promatrač Svete Stolice pri organizacijama i tijelima UN-a za prehranu i poljodjelstvo (FAO, IFAD i PAM), prokomentirao je ovogodišnji izvještaj o stanju prehrambene sigurnosti i ishrani u svijetu.

U 2018. više od 820 milijuna ljudi nije imalo dovoljno hrane – podatak je objavljen u izvještaju UN-a o stanju prehrambene sigurnosti i ishrani u svijetu, a na koji se osvrnuo mons. Fernando Chica Arellano, stalni promatrač Svete Stolice pri organizacijama i tijelima Ujedinjenih naroda za prehranu i poljodjelstvo (FAO, IFAD i PAM), naglasivši kako čovječanstvo nije dovoljno izvršilo svoju dužnost prema najsiromašnijoj braći.

Dokument su 15. srpnja u New Yorku predstavile četiri agencije Ujedinjenih naroda: Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), Svjetski program za hranu (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Izvještaj je pripremljen u okviru praćenja napretka prema postizanju drugog cilja održivoga razvoja, odnosno iskorjenjivanja gladi, promicanja prehrambene sigurnosti i zaustavljanja svih oblika neishranjenosti do kraja 2030.

Već se treću godinu zaredom glad u svijetu ne smanjuje. U 2018. nije imalo dovoljno hrane oko 820 milijuna ljudi, u odnosu na 811 milijuna 2017. Djece niske porođajne težine ima više od 20 milijuna; djece u dobi do pet godina koja boluju od kronične neishranjenosti ima gotovo 150 milijuna, a one akutno neishranjene gotovo 50 milijuna. Kako proizlazi iz dokumenta, glad se posebno povećava u zemljama u kojima je gospodarski rast u zastoju.

U izvještaju se Ujedinjenih naroda, osim toga, ističe da u svijetu ima sve više debljine i pretilosti, posebno kod školske djece i odraslih, kao i da je vjerojatnost prehrambene nesigurnosti na svim kontinentima veća među ženama nego među muškarcima, a taj je raskorak najveći u Latinskoj Americi.

„Izvještaj nam govori da ljudi koji se nalaze iza tih podataka nemaju mirnu sadašnjost, a ni blistavu budućnost. Međunarodna bi zajednica doista trebala napraviti mnogo više, ali nedostaje volja, posebno za uklanjanje uzroka koji su rezultat ljudskoga djelovanja, kao što su sukobi, gospodarska kriza i klimatske promjene“, kazao je.

„Najviše pothranjenih ljudi – više od 500 milijuna – živi u Aziji, ponajviše u južnom dijelu. Podatci doista mnogo govore. U Aziji govorimo o gotovo 514 milijuna gladnih osoba; u Africi više od 250 milijuna, a u Latinskoj Americi 42,5 milijuna“, primijetio je mons. Chica Arellano te istaknuo kako izvještaj ne upozorava samo na okrutnost gladi, nego i na pretilost. Odraslih predebelih osoba u svijetu ima više od 670 milijuna, odnosno 13%, što znači da je jedna od osam osoba pretila. Nije, dakle, problem samo neishranjenost, nego i debljina.

„Svi možemo nešto učiniti u svrhu suzbijanja gladi i to prije svega ne bacajući hranu i ne popuštajući ravnodušju, poput likova iz prispodobe o dobrom Samarijancu. Međunarodna zajednica treba rasti u solidarnosti, jer solidarnost i ulaganje u mir jedan je od načina za borbu protiv gladi. Moramo više raditi kako bismo bolje obavili svoju dužnost kao međunarodna zajednica i, ponajviše, kao pojedinci, na individualnoj razini. Prvi i drugi cilj, odnosno iskorjenjivanje siromaštva i gladi, temeljni su za postizanje ostalih 15 ciljeva koji se sažimaju i upozoravaju da ne smijemo nikoga ostaviti iza sebe. Papa Franjo je 27. lipnja primio u audijenciju sudionike konferencije Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda te istaknuo kako je to problem koji treba uključiti sve ljude, jer je trpljenje jedne osobe trpljenje sviju. Uputio je također apel za ispravnu uporabu vode, te posebno za proizvodnju hrane i njezinu pravedniju raspodjelu jer, dok ima zemalja u kojima preostaje hrane, ponajviše u Africi pak ima područja u kojima je nedostaje. Ta je nejednakost doista okrutna“, istaknuo je na kraju razgovora za Vatican News, mons. Chica Arellano.

KT