Monografija Obnovljena prisutnost svečano je predstavljena u utorak, 13. listopada u crkvi sv. Ante Padovanskog, a o samoj knjizi govorili su umirovljeni beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar i prof. dr. Stipo Kljajić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, javlja bosna.srebrena. Uz brojne vjernike, goste, predstavnike Srpske Pravoslavne Crkve, svečanost predstavljanja monografije svojim prisustvom uzveličali su beogradski nadbiskup i metropolit kardinal Ladislav Nemet, mostarsko-duvanjski biskup i trajni apostolski upravitelj trebinjsko–mrkanjski mons. Petar Palić, srijemski biskup mons. Fabijan Svalina, provincijal Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, tridesetak braće Franjevaca iz same provincije, svećenici Beogradske i Đakovačke nadbiskupije, dok je u ime Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Srbiji nazočio zamjenika veleposlanika dr. sc. Ivan Zeko Pivač, a u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća Marin Piuković te u ime Gradske općine Zvezdara zamjenik predsjednika općine Radoica Svorcan.

Povijest - ono što se doista zbilo

Predstavljajući samu monografiju i govoreći o odnosu povijesti i historije te njihovom značenju, prof. Kljajić je istaknuo kako mnoge misle da su ta dva pojma sinonimi, no da oni ne označavaju istu stvarnost, već da povijest treba gledati kao ono što se doista zbilo, a historiju kao istraživanje, tj. izučavanje o tim stvarnim događajima. Dodao je kako se svaki povjesničar, ali i svaki čovjek, izučavajući povijest susreće s poteškoćom istinoljubivosti, ali i fragmentarnosti. Postavio je pitanje žele li se upravo svi koji se bave prošlošću kroz istinoljubivost doista znati što se dogodilo ili je ta želja opterećena najčešće ideološkim i političkim ograničenjima te se može zbog nedostataka podataka – fragmentarnosti – zadobiti potpuna i cjelovita slika svih povijesnih činjenica i događaja.

Naglasio je kako autori ove monografije, premda su se bavili poviješću, istu su nastojali objektivno i istinito prikazati bez obzira na brojne nedostatke u pronalaženju podataka, a posebno u nedostatku zapisa samostanskih kronika. Posebno je istaknuto kako su autori opisom i onih malenih događaja u proteklih stotinu godina povijesti franjevačkog samostana i župe u Beogradu uspjeli vjerno prikazati život, djelovanje i rad franjevaca u Beogradu.

Nadbiskup Hočevar, kao svjedok obnovljene franjevačke prisutnosti u Beogradu, zahvalio je franjevcima na svjedočenju „serafske“ ljubavi Sv. Franje podsjetivši na pravo i valjano čitanje znakova vremena posebno u gradu koji spaja istok i zapad, sjever i jug, koji se nalazi na ušću rijeke Save i Dunav gdje se nekada nalazio i franjevački samostan do osmanlijskog osvajanja Beograda. Naglasio je kako elementarnost konkretnog života franjevaca koji donosi samu monografiju jest upravo najrječitija premda je i sam, kako je rekao, očekivao da će na izradi monografije raditi „veliki“ povijesni stručnjaci.

Franjevci ne odustaju

Uz franjevački karizmatski duh koji su unijeli u sam Beograd, ali i cijelu Beogradsku nadbiskupiju, nadbiskup Hočevar je naglasio da su franjevci ostavili i veliki trag u umjetnosti i sakralnoj baštini Beograda gradeći upravo crkvu Sv. Ante Padovanskog koja je djelo slovenskog arhitekta Jožeta Plečnika, a u kojoj je sama monografija i predstavljena. Dotaknuo se i tolikih međusobnih odnosa i susreta u samoj crkvi i samostanu rekavši kako i danas postoji nada da će na samom Balkanu „zavladati snaga pomirenja i stvaralačke konstruktivnosti“ što je franjevački duh na ovim prostorima kroz povijest to već i potvrdio.

Riječi zahvale svima, a ponajprije beogradskim franjevcima gvardijanu i župniku fra Iliji Alandžaku, vikaru samostana i župe prof. dr. Ivanu Šarćeviću te ekonomu samostana prof. dr. Benediktu Vujici, kao i svim autorima same monografije, ali i okupljenima, izrekao je provincijal Dadić. Naglasio je kako stoljeće obnovljene franjevačke prisutnosti u Beogradu nije samo povijesna činjenica već da je ono ponajprije „svjedočanstvo ustrajnosti, vjernosti poslanju i spremnosti da se, u duhu Sv. Franje Asiškoga, bude blizu čovjeka, da se gradi mir i da se njeguje susret među ljudima različitih iskustava, kultura i vjerskih pripadnosti“.

Izrazio je vjeru da je upravo odgovor franjevaca na sve izazove mjesta i vremena u kojima se nalaze sadržani u samom franjevačkom pozivu da oni sami budu „ljudi vjere i nade, ljudi dijaloga i mira, ljudi koji ne odustaju od dobra niti onda kada ono zahtijeva strpljivost, žrtvu i ustrajnost“.

Riječi zahvale uputio je i sam gvardijan Alandžak, rekavši kako su franjevci ovom monografijom na skroman način pokušali prikazati da „sadašnjost nikada nije naš cilj: prošlost i sadašnjost naša su sredstva; samo je budućnost naš cilj“. Program su glazbeno obogatili Muški ekumenski zbor, Stefan Simonovič, Višnja Dimitrijević i Slovenska pojoča družba.

Posveta vitraja

Sama monografija djelo je četvorice autora koji su život i rad franjevaca sagledali kroz četiri vidika. O samim povijesnim događajima pisao je dr. Vujica, a sve franjevce koji su djelovali u samostanu i župi prikazao je fra Tomislav Brković, dok je o umjetničkom značenju crkve Sv. Ante pisao gvardijan Alandžak, a o važnosti i bogatstvu čuvanja crkvenoga pjevanja kroz razne zborove župljanina Ivana Debeljaka. Monografiju je uredio dr. Šarčević, dok su recezenti prof. Kljajić i Jozo Džambo, a grafički ju je oblikovao Branko Ilić. Otisnuta je u Caritasovoj tiskari u Valjevu, dok je njezinu realizaciju financijski potpomogao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Prije samoga predstavljanja monografije zahvalno euharistijsko slavlje u crkvi Sv. Ante Padovanskog predvodio je nadbiskup Hočevar u zajedništvu s biskupima Palićem i Svalinom te provincijalom Dadićem i ostalim svećenicima, a kao spomen na završetak franjevačkih jubileja, ponajprije 800. godišnjice preminuća Sv. Franje, u samostanskoj kapelici postavljeni su vitraji koji prikazuju susret sv. Franje s gubavcem, stigmatizaciju Sv. Franje, prve jaslice te Franjinu Pjesmu stvorova, a djelo su umjetnika Vladimira Blažanovića. Vitraje je, koji su dar brojnih dobročinitelja, svečano blagoslovio biskup Palić.

J.Vr.,KT