Vatikan

Znanstvenicima će biti dostupna dokumentacija o papinstvu Pija XII.


Papa Franjo je 4. ožujka primio u audijenciju dužnosnike Vatikanskoga tajnog arhiva te tom prigodom najavio kako će 2020. biti otvoreni arhivi s dokumentacijom o papinstvu Pija XII.

Kako je navijestio Sveti Otac, sljedeće godine, 2. ožujka, bit će otvoreni Vatikanski arhivi s dokumentima koji se odnose na papinstvo Pija XII., i to točno na 81. obljetnicu izbora Eugenija Pacellija za papu 1939.

Nazočnima je zahvalio za inventarizaciju i pripremu opsežne dokumentacije, koja je, po želji Benedikta XVI., započela 2006. „Ta stalna i teška obveza, vaša i vaših kolega, omogućuje mi da, u spomen na tu važnu obljetnicu, danas navijestim svoju odluku o otvaranju znanstvenicima arhivističke dokumentacije koja se odnosi na papinstvo Pija XII., sve do njegova preminuća 9. listopada 1958. u Castel Gandolfu“, rekao je poglavar Katoličke Crkve.

Spominjući na njegovu nedavno obilježenu 80. obljetnicu izbora za papu, podsjetio je kako je sl. Božji Pio XII. stao je za kormilo Petrove lađe u jednom od najžalosnijih i najmračnijih trenutaka XX. stoljeća, uznemirenom i velikim dijelom razdrtom posljednjim svjetskim ratom, uz razdoblje ponovnoga uređenja država i poslijeratne obnove koje je uslijedilo nakon njega.

„Njegov se lik istraživalo i proučavalo s brojnih vidika, katkada se o njemu diskutiralo i čak ga kritiziralo (reklo bi se, uz pokoju predrasudu ili pretjerivanje). Danas mu se prikladno vraća njegova vrijednost, i štoviše, prikazuje ga se u ispravnom svjetlu zbog njegovih višestrukih kvaliteta: prije svega pastoralnih, ali i teoloških, asketskih i diplomatskih“, kazao je papa Bergoglio te potom objasnio kako je odluku o dokumentaciji, za koju su već Sv. Pavao VI. i Sv. Ivan Pavao II. dali mogućnost konzultiranja, donio mirno i s pouzdanjem, nakon što je poslušao mišljenje svojih najbližih suradnika, javlja Vatican News.

„Ozbiljno i objektivno povijesno istraživanje znat će u pravom svjetlu i prikladnoj kritici procijeniti trenutke veličanja tog pape, kao i trenutke velikih teškoća, teških odluka, ljudske i kršćanske opreznosti, koji su se nekima mogli učiniti kao prešućivanje, a koji su, naprotiv, bili pokušaji, ljudski također vrlo mukotrpni, da se u trenucima najveće tmine i okrutnosti održi upaljenim plamičak humanitarnih inicijativa, skrivene, ali aktivne, diplomacije, te nade u moguće otvaranje srdaca“, istaknuo je Papa te na kraju napomenuo kako se Crkva ne boji povijesti; štoviše, voli ju i htjela bi ju voljeti još više i bolje, kao što ju voli Bog!

KT