3. kolovoza
Uto, 03. Kolovoz 2021. 07:32
Augustin Kažotić rođen je oko 1260. u Trogiru. Stupio je u dominikanski red te je zaređen za svećenika u Splitu.
U Splitu je stekao filozofsko-teološku naobrazbu, a potom je nastavio studirati u Parizu. Nakon završetka studija radio je s fra Nikolom Bocassijem, generalom Reda koji je kasnije postao kardinalom i papom pod imenom Benedikt XI.
On je Augustina 1303. imenovao biskupom u Zagrebu. Zbog svetog načina života i svoje velike kulture uživao je ugled među svim ugarskohrvatskim biskupima. U Zagrebu je razvio živahnu pastoralnu djelatnost, posredovao među sukobljenim stranama te se na poseban način zauzimao za moralno-intelektualnu obnovu svoje biskupije.
Prema odredbama III. lateranskog sabora iz 1179. i po ugledu na učilišta dominikanskog reda, uredio je bogoslužje te osnovao katedralnu školu u kojoj je učitelj, kojemu je dodijelio posebnu crkvenu nadarbinu, klericima i siromašnim učenicima besplatno predavao gramatiku i teologiju. Zagrebačku biskupiju vodio je do 1322., a istaknuo se kao prvi poznati organizator crkvenog pjevanja u Hrvatskoj.
U sukob s hrvatsko-ugarskim kraljem Karlom Robertom Anžuvinskim (1308. - 1342.) došao je braneći prava Crkve i naroda. U nastojanju da osigura potporu pape Ivana XXII., otišao je 1318. u Avignon. Na konto ga kralj mu je zabranio povratak u biskupiju te mu je Papa 1322. povjerio upravu biskupije Lucera u južnoj Italiji.
Za vrijeme boravka na papinskom dvoru uključio se u teološke rasprave o tome jesu li Krist i apostoli doista posjedovali neka materijalna dobra i smije li Crkva posjedovati takva dobra. Iako je pripadao prosjačkom redu, Kažotić je u svojoj raspravi O materijalnim dobrima Krista i Njegovih učenika na temelju Svetog pisma i teološkog razmišljanja branio dopuštenost posjedovanja spomenutih doba ra. U drugoj raspravi, O pitanjima krštavanja slika i drugim oblicima praznovjerja, Kažotić je ustrajno bio protiv gatanja i čaranja tumačeći razliku između vjere i praznovjerja.
Umro je 3. kolovoza 1323., a za kratko vrijeme koje je proveo u Luceri došao je na glas svetog pastira kojeg su odmah nakon smrti štovali kao sveca. Karlo, nadvojvoda kalabrijski, 1325. molio je Papu da Augustina proglasi svetim, a zagrebački misal u to doba već je imao tekstove mise njemu u čast.
Papa Klement XI. proglasi o ga je blaženim 1702. Augustin Kažotić prvi je hrvatski proglašeni blaženik, a njegov spomendan slavi se 3.kolovoza.
Ime je latinskog podrijetla i znači: uzvišen, časni.
J.Vr.,KT