13. travnja
pon, 13. travnja 2026. 08:03
Sv. Hermenegild, mučenik, kojeg se Crkva prisjeća 13. travnja, živio je od 550. do 585. u Španjolskoj.
Hermenegildov je otac bio Leovigild, moćni zapadnogotski vladar i arijanac, koji je postao kraljem Španjolske. Međutim, svoga sina oženio je s franačkom princezom Ingundis, koja je bila katolkinja što je izazvalo tenzije.
Vizigoti, odnosno zapadni Goti, bili su arijanci, koji su nijekali Kristovo božanstvo. Leovigildova druga žena Goeswintha htjela je pošto-poto svoju snahu pridobiti za arijanstvo. Ona se od toga odlučno branila, a na njezinu je stranu i obranu ustao i suprug Hermenegild. Kako bi izbjegao trzavice na kraljevskom dvoru i u obitelji, kralj Leovigild predao je sinu namjesništvo nad jednim djelom kraljevstva sa sjedištem u Sevilli.
To je za kraljicu Ingundis bilo spasonosno jer je u tom mjestu u biskupu Leandru našla moćnog zaštitnika, savjetnika i prijatelja. Biskup je izvršio snažan utjecaj i na Hermenegilda, pa je i on prihvatio pravovjerno kršćanstvo.
Hermenegild je u silnoj revnosti htio čitavu Španjolsku učini katoličkom te iz nje iskorijeniti arijanstvo. Taj je mogući vjerski rascjep u kraljevstvu uvidio njegov otac te mu to nije oprostio. Oduzeo mu je sva prava, imovinu i stavio ga u tamnicu.
Osuđen na smrt tamnovanjem Hermenegild je izdržao još jednu kušnju. Otac mu je poslao s pričešću arijanskoga biskupa. Uznik je shvatio klopku te odbio što je i zapečatilo njegovu sudbinu. Na Veliku subotu 13. travnja 585. odrubljena mu je glava.
Papa Urban VIII. proširio je svečev blagdan 1636. na čitavu Crkvu odnosno i izvan granica Španjolske.
Ime mu je vizigotskoga porijekla i znači: darovan od Irmina (nadimak boga Odina).
Ž.I., KT