14. listopada

Sveti Kalist I.


Kalist je rođen je u Rimu oko 155. Bio je rob Aurelija Karpofora, koji je bio u srodstvu sa carem Komodom, ali je bio kršćanin, pa je Kalista oslobodio i odgojio u kršćanstvu.

Papa Zefirin je Kalista postavio za svoga savjetnika i povjerio mu upravu groblja u blizini via Appie – sada Kalistove katakombe. Nakon Zefirinove smrti rimska je zajednica izabrala Kalista za njegova nasljednika i tako se on uspeo na vrh crkvene hijerarhije.

Vodi Crkvu u relativno mirnom vremenu, jer je car Elagabal bio (218. - 222.) zaokupljen problemima države.
Pred Kalistom kao rimskim biskupom stajali su teški zadaci. Jedan je od njih bio doktrinarne naravi: Sabelijevo krivovjerno naučavanje, koje je odviše naglašavalo Božje jedinstvo pa je Oca, Sina i Duha Svetoga proglasilo samo raznim načinima očitovanja jednoga Boga, niječući stvarne razlike između triju božanskih osoba. To se očito protivi Svetom pismu gdje je jasno izražena stvarna razlika između osobe Oca, Sina i Duha Svetoga. Sabelijev je nauk u rimskoj kršćanskoj općini stvorio raskol. Zato je Kalist isključio iz crkvene zajednice Sabelija i njegove pristaše.

Međutim, pred njim su stajali još teži pastoralni zadaci. Problem je bila praksa pokore, zatim odmjerenost u dijeljenju oproštenja te napokon pitanja bračnoga morala. Rimska se zajednica neprestano povećavala, a to je pred dušobrižnike stavljalo nove probleme. Njihovo se rješenje očekivalo uz djelotvornu pomoć pape Kalista. U Crkvi su se javljale tendencije pretjerane strogosti, s druge pak strane, možda i prevelike blagosti. Kalist se priključio ovoj drugoj struji jer je bio uvjeren kako je čovjek po naravi slab. To mu tada nije baš pribavilo velik ugled.

Nakon Sv. Augustina, koji je rekao da je Crkva corpus permixtum, a to znači zajednica i svetaca i grješnika, Kalistov je stav posve razumljiv. Papa Kalist je dao sagraditi crkvu Svete Marije na Trastevereu. To je prva crkva posvećena Bogorodici. Tijekom vremena obogaćena je značajnim umjetničkim djelima. Nastavio je uređenje katakombi, koje je započeo papa Zefirin. Po završetku radova nazvane su Katakombe Sv. Kalista – na via Appii. U tim katakombama je pokopano 46 papa i oko 200 000 kršćana.

Novi car Aleksandar Sever nije mogao ili htio smiriti narod koji se ponovno usmjerio na progon kršćana. Masa pobunjenog naroda upala je u papinsku kuću, zgrabila papu Kalista i bacila ga kroz prozor. Tek 1960., kako stoji na sveci.net, arheološkim iskapanjem na groblju Calepodio, blizu via Aurelie, pronađen je Kalistov grob.

J.P., KT