Piše: Josipa Prskalo

Prema podatcima Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja (CIP), na području Bosne i Hercegovine trenutno je prijavljeno 10 javnih visokoškolskih ustanova, dok je privatnih skoro četiri puta više – čak 39. U ove CIP-ove brojke, kako su objasnili, nisu ubrojene visokoškolske ustanove Brčko Distrikta zbog nemogućnosti dobivanja valjanih i pouzdanih informacija o statusu potonjih ustanova na ovome području.

Omjer javnih i privatnih

Glede javnih visokoškolskih ustanova, njih šest nalazi se u Federaciji, a preostale četiri su u Republici Srpskoj. S privatnim je također slična situacija jer je 21 u Federaciji (po kantonima: Hercegovačko-neretvanski – pet; Tuzlanski – četiri; Sarajevski – četiri; Srednjobosanski – šest i Bosansko-podrinjski – jedna), a u RS-u 18.

U nastavku donosimo CIP-ov popis svih visokoškolskih ustanova na području BiH:

Javne:

1. Univerzitet u Banjoj Luci
2. Univerzitet u Bihaću
3. Univerzitet u Istočnom Sarajevu
4. Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru
5. Sveučilište u Mostaru
6. Visoka medicinska škola Prijedor
7. Univerzitet u Sarajevu
8. Visoka škola hotelijerstva i turizma Trebinje
9. Univerzitet u Tuzli
10. Univerzitet u Zenici

Privatne:

1. Slobomir P Univerzitet Bijeljina
2. Nezavisni univerzitet Banja Luka
3. Univerzitet Sinergija Bijeljina
4. Panevropski univerzitet Apeiron Banja Luka
5. Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka
6. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka
7. Visoka škola Komunikološki koledž Kapa Fi Banja Luka
8. Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
9. Visoka škola Primus Gradiška
10. Visoka škola Banja Luka College
11. Visoka škola za uslužni biznis Sokolac
12. Univerzitet Bijeljina Bijeljina
13. Visoka škola za primijenjene i pravne nauke Prometej Banja Luka
14. Visoka škola Koledž međunarodnog prava Banja Luka
15. Visoka poslovno-tehnička škola Doboj
16. Visoka škola ITEP Laktaši
17. Fakultet/Koledž kozmetologije i estetike Banja Luka
18. Visoka medicinska škola Zdravstva Doboj
19. Sveučilište Hercegovina
20. Univerzitet modernih znanosti CKM Mostar
21. Visoka škola Logos centar Mostar               
22. Visoka škola za turizam i menadžment Konjic        
23. Visoka škola primijenjene ekonomije Fircon Mostar          
24. Američki univerzitet u Bosni i Hercegovini
25. Visoka škola Internacionalna poslovno-informaciona Akademija Tuzla
26. Internacionalni univerzitet u Sarajevu
27. Sarajevo School of Science and Technology
28. Američka škola za ekonomiju
29. International Burch University Sarajevo
30. Visoka međunarodna škola Cazin
31. Univerzitet u Travniku
32. Internacionalni univerzitet Travnik
33. Sveučilište/Univerzitet Vitez Vitez
34. Sveučilište/Univerzitet ITC - Interlogos centar Kiseljak
35. Vrhbosansko sveučilište
36. Visoka škola CEPS - Centar za poslovne studije
37. Internacionalni univerzitet u Goraždu
38. Evropski univerzitet Kallos Tuzla
39. Visoka škola CMS - Centar za multidisciplinarne studije u Tuzli

Nepostojanje usklađenosti

Tako prema informacijama, za 2015. u dokumentu BiH u brojkama Agencije za statistiku BiH doznajemo kako je u akademskoj 2014./2015. studiralo 96 425 studenata, od kojih je više od pola (53 599) studentica. Na učilištima se obrazovalo 5 632, na sveučilištima 90 111 te 682 na vjerskim fakultetima.

U gore navedenu konačnu brojku uključeni su studenti koji su studirali po „starom“ i po Bolonjskom programu (I. ciklus i integrirani I. i II. ciklus). Što znači da nisu obuhvaćeni studenti drugog i trećeg ciklusa (prema „Bolonji“) te magistarske i specijalističke studije („starog“ programa).

Ključni problem bh. visokoškolskog sustava jest nepostojanje usklađenosti s tržištem rada. Zbog toga studenti nisu upoznati koja su to deficitarna zanimanja, a kojih ima previše, ni kakva im je plaćenost. Posljedica toga je proizvodnja kadrova kojih već ionako ima previše na tržištu te dovođenje nekoliko tisuća mladih diplomanata u stanje nezaposlenosti po završetku studija.

Posao.ba kao primjer

Ono što je pozitivno i što predstavlja pomak u odnosu na dosadašnje stanje jest djelovanje prvog, ali i vodećeg portala za oglašavanje radnih mjesta u BiH – Posao.ba – Agencije za posredovanje pri zapošljavanju. On je u protekloj godini objavio skoro 10 000 oglasa za nova radna mjesta. Prema njihovoj statistici, na svaki oglas javljalo se prosječno 30-ak osoba – ukupno oko 300 000 prijava za posao, a što je 20% više u odnosu na 2014.

U suradnji s portalom za istraživanje plaća – Plata.ba (jedinim u državi) provedeno je istraživanje Isplati li se studirati u BiH? Rezultati su ukazali na to kako u ovoj državi najviše mogu zaraditi oni koji završe elektrotehnički, ekonomski ili farmaceutski fakultet. Prema svemu sudeći, najmanje zarađuju diplomirani novinari s prosječnom plaćom od 680 KM, a slijede ih učitelji i nastavnici koji u prosjeku dobivaju 870 KM.

Korisna je za sve aktualne i buduće studente informacija kako u suficitarne kategorije poslova na našem tržištu spada, između ostalog: policija (zaštitarske usluge), turizam, proizvodnja i arhitektonske usluge, dok su deficitarne (tražene) one poput: IT softvera, zdravstva te raznih obrtničkih usluga. Nadamo se kako će ovo biti jedan vid smjernice za budućnost, ako ne ovoj generaciji studenata, onda barem sljedećim koje dolaze.