Brutalna stvarnost vjerskih manjina u Mjanmaru


UN-ovo izvješće objavljeno 17. rujna ističe devastirajući utjecaj vojnog nasilja na kršćanske zajednice dok hunta nastavlja s progonima.

Prema izvješću, najmanje 5 350 civila ubijeno je, a više od 3,3 milijuna ljudi raseljeno je u posljednje tri i pol godine. Također, više od polovice stanovništva živi ispod granice siromaštva, prvenstveno zbog vojnog nasilja. Više od 27 000 ljudi je uhićeno, a oni koji su pritvoreni suočeni su s „uvredljivim ispitivanjem, zlostavljanjem u pritvoru i uskraćivanjem pristupa zdravstvenoj skrbi“.

Izvješće, također, naglašava odnos hunte prema vjerskim manjinama. Dokumentirana su 226 napada na vjerska mjesta, uključujući crkve, samostane i pagode.

Mjanmar je raznolika zemlja s brojnim etničkim i vjerskim skupinama. Iako većinu stanovništva čine etnički Burmanci i budisti, manjinske zajednice, koje postoje već stoljećima, dobro su organizirane. Oko 20% do 30% etničkih Karena su kršćani, dok su neke druge skupine, poput China, više od 90% kršćani.

Hunta, poznata kao Tatmadaw, desetljećima je prije puča proganjala manjine, no smjena civilne vlade omogućila joj je vođenje nekontrolirane kampanje nasilja.

Burmanska vojska, koja promiče ekstremističku interpretaciju budizma, ima dugu povijest nasilja protiv etničkih i vjerskih manjina, uključujući Rohingye i Chin. U godinama koje su prethodile genocidu nad Rohingyama 2016., vlada je širila dezinformacije na društvenim mrežama, što je dovelo do masovnih ubojstava i raseljavanja te zajednice.

Ranije u rujnu, vojni dužnosnici u Mjanmaru najavili su popis stanovništva za listopad, unatoč velikim gubicima na bojnom polju i kontroli samo malog dijela zemlje. Procjene sugeriraju da vojska kontrolira manje od 17% teritorija, što dovodi u pitanje njezinu sposobnost da učinkovito provede popis.

Ovaj potez može biti pokušaj uspostavljanja legitimiteta za opće izbore, koje je hunta više puta odgađala otkako je došla na vlast 2021. Analitičari i oporbene snage izrazili su skepticizam u vezi s mogućnošću da vojska provede legitiman popis. Dok su Rusija, Kina, Indija, Pakistan, Bangladeš, Vijetnam, Laos i Tajland priznale vladu Tatmadawa, većina međunarodne zajednice odbila ih je priznati. Popis stanovništva i mogući izbori mogli bi biti pokušaj stvaranja atmosfere legitimiteta oko hunte i povećanja mogućnosti njezinog međunarodnog priznanja, piše persecution.org.

M.A., KT