uto, 26. ožujka 2019. 09:56
Marokanski obraćenici na kršćanstvo, mala zajednica u većinski muslimanskoj zemlji, u posjetu pape Franje sljedeći vikend vide prigodu da se poradi na njihovim zahtjevima za slobodu vjere.
Papa Franjo provest će dva dana u Rabatu na svome prvome putovanju u sjeveroafričku zemlju 30. i 31. ožujka – što je prvi posjet rimskog prvosvećenika u posljednjih 35 godina, piše Reuters.
Susrest će se s rimokatolicima od kojih su mnogi europski iseljenici, uglavnom Francuzi, i subsagarski afrički migranti, koji mogu slobodno moliti u crkvama poput katedrale Sv. Petra u glavnom gradu.
No, za razliku od ovih „stranih kršćana“, marokanski obraćenici kažu da su prisiljeni bogoslučje obavljati u tajnosti u svojim domovima. Obraćenje s islama na kršćanstvo je zabranjeno – s obzirom da je to većinski muslimanska zemlja – a prozelitiram se kažnjava zatvorskom kaznom do tri godine.
Jedna grupa koja ih podržava – Marokanska udruga za religijska prava i slobode – već je pisala u Vatikan izražavajući svoju zabrinutost, te planiraju sjediti ispred crkve u Rabatu uoči Papina posjeta.
„Želimo zakon koji štiti vjerske manjine u zemlji ravnopravnosti“, rekao je predsjednik udruge Jawad El Hamidy.
„Iskoristit ćemo papin posjet da još više pritisnemo državu kako bi štitila vjerske slobode“, naveli su iz udruge.
Maroko inače sebe označava oazom religijske tolerancije u regiji razdiranoj militantizmom te je ponudio obuku muslimanskim propovjednicima iz Afrike i Europe u onom što opisuje kao moderni islam.
Glasnogovornik vlade Mustapha El Khalfi rekao je da vlasti nisu povrijedile religijske slobode. „U Maroku ne postoji progon ni diskriminacija na osnovu vjere“, kazao je reporterima kada su ga upitali o optužbama.
Međutim, obraćenici upućuju na ustav koji formalno priznaje postojanje marokanskih muslimana i židova, ali ne i marokanskih kršćana. Također su ukazali na svoje svakodnevno iskustvo.
„Kada sam otišao u crkvu kako bih obznanio svoju vjeru, rečeno mi je da mi to zabranjuje marokanski zakon“, posvjedočio je 40-godišnji marokanski kršćanin koji se predstavio kao Emmanuel i zamoli da ne bude fotografiran.
„Pozivamo marokanske vlasti i Svetoga Oca da iskoriste prigodu koju pruža ovaj papin pohod da pokrenu istinski dijalog o vjerskim slobodama stanovnika u Maroku“, naveli su iz lokalne lobi grupe Koordinacije marokanskih kršćana.
Ne postoje služene statistike, ali vođe kažu da postoji oko 50 000 marokanskih kršćana, od kojih su većina evangelističke tradicije, te prema procjeni i 30 000 rimokatolika u ovoj državi.
Na pismo gore spomenute udruge, nije bilo trenutnoga odgovora iz Vatikana. Međutim, svoju je potporu ponudio nadbiskup Rabata mons. Cristobal Lopez Romero.
„mi kao katolički kršćani cijenimo to što možemo u potpunosti uživati u vjerskoj slobodu, ali bismo bili sretniji kada bi to isto mogao i cijeli marokanski narod“, rekao je novinarima jedan španjolski svećenik dodavši: „Volio bih kada bih mogao postati Marokanac bez da moram promijeniti svoju religiju.“
KT