Mianmar: Izdan nalog za uhićenje "budističkog Bin Ladena"


Sud u Mianmaru izdao je nalog za uhićenje Wirathua, zloglasnog budističkog redovnika, poznatog kao "budistički Bin Laden" zbog njegovog poticanja napada na muslimane i kršćane.

U tim napadima posebice su stradale zajednice muslimana Rohingya što je rezultiralo vjerskim napetostima u toj azijskoj zemlji.

Iako je policija do sada odbijala navesti razloge koji stoje iza optužbi taj će se redovnik vjerojatno suočiti s doživotnim zatvorom u skladu s državnim zakonom o zabrani podsticanja "mržnje", "prezira" ili "nezadovoljstva" Vladom.

Wirathu je predvodio Udrugu za zaštitu rase i religije, poznatu po burmanskoj akronimu Ma Ba Tha, koja se često smatra radikalnom i ultranacionalističkom. Vlada je njezino djelovanje zabranila 2017.

Ta udruga je imala čak 10 milijuna članova koji su širom zemlje npr. poticali vjerske nesnošljivosti ili sprječavali slavlje nedjeljnih misa premlaćivanjem vjernika ili svećenika.

Monah se obično nalazi u samostanu u gradu Mandalayu, ali je sudac naložio policiji da ga dovedu pred sud u gradu Yangon. Wirathu je navodno rekao lokalnim medijima: "Ako me žele uhititi, mogu učini to."

Budizam je oduvijek smatran religijom tolerancije i pacifizma, pogotovo među zapadnjačkim filmašima, umjetnicima i obično ljudima koji na Aziju gledaju s određenom dozom poetike. U ime Bude "nikad se nije ubijalo i sijalo mržnju, niti proizvodilo ekstremizme i fanatizme".

Međutim The Venerable W., dokum. film iz 2017. švicarskog autorskog veterana s francuskom adresom Barbeta Schroedera, bavi se likom i djelom burmanskog budističkog monaha Ashina Wirathua, odgovornim za progone i etnička čišćenja muslimana, naročito pripadnika etničke manjine Rohingya.

Wirathu ne samo da je pristao dati "ekskluzivni" intervju za film, već pred autorovom kamerom ponosno i samodopadno izlaže vlastite ideje i političke stavove.

Wirathu nije usamljeni pripadnik neke monstruozne sekte, već je u svojoj zemlji itekako utjecajna i cijenjena ličnost čiji masovni skupovi organizirani u sportskim dvoranama privlače sve veći broj pristaša.

Zbog počinjenih nedjela Wirathu se našao na naslovnici Timea uz naslov Krvavo lice budističkog genocida.

Sve je započelo 1962. kad je vojni udar u Mijanmaru (Burma) doveo na vlast huntu, a lider opozicije postaje disidentica Aung San Suu Kyi.

Wirathu je bio više naklojen hunti, te je u svojim mantrama počeo propagirati »čistu i lijepu naciju«, preuzevši doktrinu burmanskog vjerskog nacionalističkog pokreta 969. Tada počinje bojkot muslimanskih trgovina, brojni napadi, egzekucije i palež džamija. Sve to eskaliralo je u pravo etničko čišćenje tijekom kojeg je u izbjeglištvo otišlo oko 150 000 muslimana, najviše u susjedni Bangladeš.

Jeziv je dio filma s prizorima nacionalističkih marševa desetaka tisuća Mijanmaraca, među kojima najveći dio čine redovnici.

Tako se "religija mira" pretvorila u sredstvo mržnje inficirana virusom šovinističkog nacionalizma dok na Zapadu ljudi i dalje gaje romantičarske ideje o njoj.

Nekoć Burma, a danas službeno Republika Unija Mijanmar, država je u jugoistočnoj Aziji na obalama Bengalskog zaljeva i Andamanskog mora. Graniči s Bangladešom, Indijom, Laosom i Tajlandom. S turističkog aspekta, ta je zemlja zbog dugogodišnje politike izolacionizma, dragulj koji je desetljećima ostao skriven te se postupno otvara svijetu pokazujući zadivljujuće prirodne ljepote i kulturno nasljeđe civilizacije stare nekoliko tisuća godina. S političkog gledišta, država je to vojne hunte i ugnjetavanja nebudista.

U Mianmaru živi oko 54 milijuna ljudi. Pučanstvo čine Burmanci (55,9%) i mnogobrojni narodi koji se unatoč mnogim seobama nisu međusobno odviše izmiješali: Kareni (9,5%), Shani (6,5%), Kinezi (Han; 2,5%), Mon (2,3%), Yangbye (2,2%), Kachin (1,5%) i drugi (19,6%). Prema vjeroispovijesti, uglavnom su budisti (89,4%), kršćani (4,9%) i muslimani (3,8%).

Dok se u svjetskim medijima forsiraju stravične patnje pripadnika Rohinga muslimana, o kršćanima, izuzev katoličkih medija, skoro ni riječi.

KT