Pakistan: Muslimanski vjerski vođe protiv terorizma i religijskoga nasilja


Islamabadskom deklaracijom više od 500 imama, ujedinjenih u borbi protiv terorizma i sektaškoga i vjerskoga nasilja, traže od države da zajamči slobodu vjere, a Asiji Bibi slobodu da napusti zemlju.

Ima nade da u Pakistanu dolazi do povijesne prekretnice.  Vijeće ulema, najviši vjerski autoritet u toj muslimanskoj zemlji, 7. siječnja je potpisalo Islamabadsku deklaraciju kojom se potvrđuje pravo svake osobe koja boravi u toj islamskoj republici da ispovijeda svoju vjeru i dužnost države da jamči temeljne slobode nemuslimana i manjina.

Dokument je potpisalo više od 500 imama koji su se okupili u pakistanskoj prijestolnici kako bi osudili terorizam, te sektaško i vjersko nasilje, i to ne samo protiv kršćana, koje su potpirivali radikalni islamski vođe koji izdaju smrtne naredbe protiv nevjernika u kuranski zakon.

Deklaracija u 7 točaka sadrži i iznimnu stvar koja se odnosi na kršćanku Asiju Bibi, udatu majku petero djece, koja je osuđena na smrt zbog bogohuljenja i nakon toga oslobođena od Vrhovnog Suda te puštena 31. listopada prošle godine nakon 9 godina zatvora. Njezin slučaj, koji još uvijek nije zatvoren, mora biti saslušan s potpunim „prioritetom“, zatražilo je Vijeće ulema. Naime, predstavnici radikalnih muslimana postigli su kod Vlade da ta žena bude zadržana u zemlji sve dok se ne napravi revizija tog procesa, pise vaticannews.va.

U prvom je planu deklaracije sloboda vjerovanja, gdje imami osuđuju ubojstva počinjena u ime religije, jer su protiv islamskog naučavanja. Nijedan vjerski vođa – piše u deklaraciji – nema pravo kritizirati proroke i nijedna sekta ne smije biti proglašena nevjerničkom, te nijedan musliman ili nemusliman ne može biti proglašen krivim kako bi bio ubijen zahvaljujući donesenim izvansudskim presudama.

Vjernici svih religija ili sekti imaju pravo živjeti u Pakistanu na temelju vlastitih odredbi kulture i nauka – istaknuli su imami. Iz toga proizlazi pravo da samostalno organiziraju vlastite udruge uz dopuštenje mjesnih vlasti, kao i potpuna zabrana objavljivanja materijala koji potiču vjersku mržnju.

Islamabadska deklaracija priznaje da je Pakistan multietnička i multireligijska zemlja i zato u skladu s učenjem šerijata naglašava da je odgovornost Vlade zaštititi život i vlasništvo nemuslimana koji žive u Pakistanu. Vladi preporuča da mora čvrsto postupati prema onima koji ugrožavaju sveta mjesta nemuslimana koji žive u Pakistanu.

Na kraju se deklaracije podsjeća na važnost primjene Nacionalnog akcijskog plana u borbi protiv fundamentalizma, odakle proizlazi odluka Vijeća ulema da se 2019. posveti iskorjenjivanju terorizma, ekstremizma i sektaškog nasilja u zemlji.

"Islamabadska deklaracija izgleda kao tekst dobrih namjera, ali u Pakistanu ima još mnogo prepreka do postizanja demokratskog zaokreta", objasnio je Paul Bhatti, liječnik kršćanin, aktivist za ljudska prava, brat ministra za vjerske manjine koji je ubijen 2011. jer se borio protiv zakona o bogohuljenju i za obranu Asije Bibi.

KT