Porast džihadizma u afričkom Beninu


Nasilje islamista došlo je do vrhunca u maloj zapadnoafričkoj državi Beninu tijekom druge polovice 2022.

Foto: Zastava Benina, pixabay.com

Foto: Zastava Benina, pixabay.com

Ekstremističke skupine povezane s Al-Qaidom i Islamskom državom već nekoliko godina vode rat u Sahelu, graničnoj zoni u Africi između Sahare na sjeveru i plodnije regije Sudan na jugu. Međutim, nasilje se polako širi na jug i zapad u susjedne države, uključujući Burkinu Faso i Benin.

Armed Conflict Location & Event Data Project otkrio je, a ICC prenio, da su se džihadistički napadi u Beninu udeseterostručili između srpnja i prosinca 2022. u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine. Kao rezultat toga, Benin sada pati od više ekstremističkog nasilja nego bilo koji drugi obalna država u zapadnoj Africi.

Nasilje koje se proširilo na Benin, zemlju od 12 milijuna ljudi, prvenstveno se prelilo iz njezinog istočnog susjeda, Burkine Faso, gdje su džihadistički napadi odnijeli stotine života i raselili gotovo dva milijuna ljudi. Godine 2021. Burkina Faso doživjela je rekordnu godinu sukoba i zamijenila Mali kao epicentar sahelskog terorizma.

Vjeruje se da je Benin, obalna država, na meti džihadskih pobunjenika kako bi zadržali otvorene opskrbne linije i regrutirali više ljudi.

Položaj države Benin označen je crnom bojom

Republika Benin (do 1975. zvao se Dahomej) je država u zapadnoj Africi, na sjevernoj obali Gvinejskog zaljeva. Površina zemlje, koja se nalazi između Toga, Burkine Faso, Nigera i Nigerije,  je 114 763 km². Prema procjenama država ima 12 milijuna stanovnika od kojih su 48% kršćani (katolici čine oko 27%). Muslimana i pripadnika tradicionalnih vjerovanja ima skoro podjednako oko 25%.

Ž.I., KT