Režim u Nikaragvi nasilno zatvara katoličke radio postaje


Nikaragvanska je policija navečer 1. kolovoza provalila u župu Božanskoga milosrđa u gradiću Sébaco u biskupiji Matagalpa, kako bi ugasila jednu od pet katoličkih radio postaja koje je toga dana zatvorio režim Daniela Ortege.

FOTO: Prijenos uživo policijskoga upada u noći 1. kolovoza u župu Božanskog milosrđa

FOTO: Prijenos uživo policijskoga upada u noći 1. kolovoza u župu Božanskog milosrđa

Župa je na Facebooku uživo prenosila dolazak policije na vrata kao i njihov nasilni ulazak. Također katolički kanal u Sébacu imao je uživo prijenos policijskoga upada u kapelu Praškoga Malog Isusa.

Postaja je izvijestila da su policajci pucali u zrak i ispalili suzavac kako bi rastjerali ljude koji su došli podržati vlč. Uriela Vallejosa, direktora medijske kuće.

„Molimo vas, braćo, pridružite nam se u molitvi. Molimo sve koji su kod svojih kuća u ovo vrijeme da kleknu i zapale svijeću pred slikom Djevice Marije. Neka nas ona štiti svojim nebeskim plaštem“, rekao je spiker, prenosi CNA.

Žele utišati katolički glas

Biskupija Matagalpa, čiji je biskup Rolando Álvarez, jedan od najvećih kritičara režima, izvijestila je da mu je državna regulatorna agencija Nikaragvanski institut telekomunikacija i poštanskih usluga (TELCOR), obznanila u ponedjeljak zatvaranje Radija Hermanos.

„U ovom smo trenutku informirani da su također zatvoreni Radio Gospe Guadalupske u La Daliji, Radio Gospe Fatimske u Rancho Grandeu, Radio Alliens u San Dionisiju te Radio Brda Karmel u Río Blancu“, obznanio je biskup u izjavi.

Jedan od najvećih kritičara režima biskup Rolando Álvarez

Biskupija je istaknula kako je TELCOR-ov argument za zatvaranje Radio Hermanosa „da od 30. siječnja 2003., nismo imali valjanu dozvolu za rad“.

Međutim, biskupija je priopćila da je 7. lipnja 2016. „naš biskup Rolando Álvarez osobno predočio dokumentaciju“ navedenoj instituciji za traženje trenutnih dozvola za rad za Radio Hermanos, Radio Gospe Guadalupske u La Daliji, Radio Gospe Fatimske u Rancho Grandeu, Radio Brda Karmel u Río Blancu, Radio Sv. Lucije u Ciudad Daríju, Katolički radio u Sebacou, te Radio Sv. Josip u Matiguasu.

Naglasili su kako na ove zahtjeve „nikada nije odgovoreno“.

„Svi su ovi dokumenti dostupni TELCOR-u, nacionalnoj i internacionalnoj zajednici“, dodao je biskup.

Tijekom mise slavljene 2. kolovoza navečer, mons. Álvarez je obznanio kako je „TELCOR praktički ukinuo sve radio postaje u našoj dijecezi“.

„Sve su naše radio postaje zatvorene. No, ono ne mogu utišati Riječ Božju“, poručio je.

U svom priopćenju biskupija je rekla da će i dalje „prijavljivati i osuđivati svaku situaciju koja, poput ove, nastavlja kršiti slobodu govora i vjeroispovijesti u Nikaragvi“.

TELCOR je 20. svibnja ukinuo televizijski kanal Nikaragvanske biskupske konferencije iz svog programa.

Osim toga, mons. Álvareza i vlč. Harvyja Padillu, župnika župe Sv. Ivana Krstitelja u Masayi, pratila je i maltretirala državna policija.

Biskup Álvarez, koji je zadužen za komunikacije Biskupske konferencije i Katoličkog kanala, rekao je da ono što vlada želi „jest nijema Crkva koja ne naviješta nadu naroda“ i ne osuđuje „osobni grijeh i strukture nepravde“.

Ljevičarski režim protiv Crkve

Podsjetimo, 6. srpnja Ortegin je režim iz Nikaragve protjerao 18 misionarki ljubavi na temelju toga što se sestre nisu pridržavale raznih vladinih propisa za neprofitne organizacije.

Predsjednik Daniel Ortega sa suprugom i dopredsjednicom Rosario Murillo

Posljednjih je godina bilo napetosti između nekih katolika i pristaša ljevičarskog predsjednika Ortege, koji je prethodno vodio zemlju više od desetljeća nakon što su 1979. sandinisti [članovi militarističke i političke organizacije Sandinističkog nacionalnog oslobodilačkog fronta] svrgnuli 46-godišnju diktaturu familije Somoze. Ortega je ponovno predsjednik Nikaragve od 2007. te je nadgledao ukidanje ograničenja predsjedničkih mandata 2014.

Ortegina vlada optužila je mnoge biskupe i svećenike da su stali uz njegovu opoziciju.

Kriza je započela u travnju 2018. nakon što je Ortega najavio reforme socijalnog osiguranja i mirovinskog sustava. Promjene su ubrzo napuštene pred širokim, glasnim protivljenjem, ali prosvjedi su se intenzivirali tek nakon što su snage sigurnosti ubile više od 40 prosvjednika.

Snage sigurnosti ubile su ukupno najmanje 320 prosvjednika, a stotine ih je uhićeno.

Od početka prosvjeda dogodio se niz napada na svećenstvo, crkve i crkvene objekte na meti provladinih skupina.

Apostolski nuncij u Nikaragvi protjeran je u ožujku 2022.

KT