pet, 05. travnja 2024. 10:22
S gotovo 242 milijuna muslimana Indonezija se može pohvaliti najvećom muslimanskom populacijom na svijetu. I premda se zemlja zalaže za slobodu vjere, ona također strogo ograničava te slobode među vjerskim manjinama dok otvoreno promiče islam.
Istraživački centar Pew, javlja ICC, pozabavio se nekim od tih ograničenja i podijelio nove statistike koje naglašavaju religijski pluralizam Indonezije u novom izvješću objavljenom nakon nedavnog reizbora indonezijskog predsjednika Prabowoa Subianta. Statistika se temelji na podacima indonezijskog Ministarstva vjerskih poslova.
Jedan primjer nalazi se u preambuli njezina Ustava, koji uključuje njezinu državnu filozofiju koja ističe pet principa indonezijske državnosti, a prvi princip je "vjera u Jednog i Jedinog Boga", aludirajući na islam.
Osim toga, u posljednjih nekoliko godina bilo je čestih izvještaja o zatvaranju ili rušenju crkava, kao i o slučajevima u kojima je indonezijski Vrhovni sud potvrdio presedan iz 1974. koji zabranjuje međuvjerske brakove. Korištenje Zakona o bogohuljenju protiv pripadnika manjinskih religija također je u porastu.
U prosincu 2023. osoblje International Christian Concerna posjetilo je jednog takvog pritvorenika Apollinarisa Darmawana, zatvorenog zbog kršenja indonezijskih Zakona protiv bogohuljenja.
Izvješće je također uključivalo sljedeće statistike:
u Indoneziji živi oko 29 milijuna kršćana, što čini oko 11% stanovništva;
gotovo 15% indonezijskih kršćana živi na otočju Zapadna Papua;
godine 2023. oko 15% indonezijskog Zastupničkog doma bili su kršćani;
dvije trećine od 242 milijuna indonezijskih muslimana vjeruje da bi islamski šerijatski zakon trebao biti službeni zakon koji bi upravljao svim aspektima indonežanskog života i društva.
Inače, Indonezija (Republik Indonesia) je država u jugoistočnoj Aziji koja ima 1 910 931 km². Obuhvaća veći dio Malajskog arhipelaga: Velike i Male Sundske, Molučke i mnogobrojne manje otoke (ukupno 17 504 otoka i otočića, od kojih je oko 6 000 naseljenih). Indoneziji pripada i zapadni dio otoka Nove Gvineje (pokrajine Papua i Papua Barat). Ima kopnene granice s Malezijom (1782 km), Papuom Novom Gvinejom (820 km) i Istočnim Timorom (253 km).
Po broju žitelja četvrta je, a po površini 14. zemlja na svijetu sa 277 milijuna stanovnika koji su pripadnici čak 300 etničkih skupina. Najbrojniji su Javanci (40%, 2010), Sundanci (15%), Batak (3,6%), Madurci (3,0%). Glavne su etničke skupine na Sumatri Aceh, Batak i Minangkaban; na Javi Sunda i Javanci; na Celebesu Menadon, Minaha, Toraja i Bugi; na Borneu Dajak (Dayak); na Molucima Ambon itd. Službeni je jezik indonezijski (bahasa indonesia). U upotrebi je i oko 250 regionalnih jezika i mnogo narječja.
Ž.I., KT