Nigerija

Vojska domaćin dijaloga između Fulanija i Irigwea


Novi vojni zapovjednik nigerijske države Plateau nedavno je bio domaćinom dijaloga za poticanje mira i jedinstva između članova plemena Fulanija i Irigwa.

Prisutni čelnici zajednice Fulanija nisu pripadali militantnoj skupini, koja je odmetnički element unutar šire zajednice Fulanija. Inače, oni su stotinama godina tradicionalno nomadska skupina ljudi koju čine, uglavnom, miroljubivi stočari, trgovci ili danas poslovni ljudi. Osim vođa naroda Irigwe, prisutni su bili i predstavnici drugih plemena porijeklom iz okruga Jos North.

Djelatnici International Christian Cocnerna (ICC) su prisustvovali mirovnom dijalogu zajedno s najmanje 100 dionika iz zajednica Fulani i Irigwe, kao i vođama iz drugih etničkih skupina.Nazočni su pozdravili novog vojnog zapovjednika M. Abdullahija i razgovarali s njim o sigurnosnoj situaciji u regiji.

Na sastanku je vođa Irigwa zahtijevao da Fulaniji prestanu s ispašom noću kada su usjevi bez nadzora i usprotivio se tradicionalnoj praksi slanja djece da čuvaju stoku. Kao odgovor vođa Fulana posvjedočio je da se stoka miroljubivih stočara truje i optužio je Irigwe da to čine. Čelnici su opovrgnuli optužbe iznesene protiv njihovih zajednica, a Abdullahi je naglasio da djeca moraju prestati čuvati stoku prema važećem zakonu i da se živini ne smije dopustiti da luta i pase noću.

Također je upozorio na trovanje goveda Fulanija rekavši da svatko tko počini prekršaj mora biti kažnjen u skladu sa zakonom. Abdullahi je također uspostavio provedbeni odbor koji uključuje predstavnike različitih etničkih skupina prisutnih u dijalogu i obećao je da će nastaviti koristiti alate koji su mu na raspolaganju za promicanje mira i jedinstva u Plateauu.

Inače, osim Boko Harama u Nigeriji kršćane ubijaju i pripadnici paravojne skupine koje se vežu uz nomadsko-stočarski narod Fulani. Kako smo već pisali, njih ima oko 15 milijuna i zbog različitih čimbenika, ali u prvom redu klimatskih, oni su prisiljeni spuštati se sa sjevera na jug u potrazi za pašnjacima za svoja goveda. Osnovni problem u kontekstu multireligijske Nigerije je taj što su Fulani, kao i većina sjevernjaka, muslimani, dok su ljudi na čije pašnjake dolaze sa stokom većinom kršćani.

Farme i sela kršćana u mnogim dijelovima sjeverne Nigerije ubrzano se prazne, a poljodjelski običaji nestaju. Koriste se i druge vrste fizičkih i psiholoških pritisaka prema oprobanom afričkom scenariju kao što su napadi na crkve u vrijeme misa ili svetkovina, otmice i ubojstva svećenika i redovnica.

Inače, Nigerija je zemlja s najviše kršćana u Africi. Prema procjenama do 2050. ova će zemlja biti treća po broju stanovnika na svijetu, odmah iza Indije i Kine. Ona je također kulturno, vjerski i običajno najraznolikija država afričkog kontinenta. Kao takva ima složen politički i pravni sustav u kojem su povezani opće, običajno i vjersko pravo, kao i više razina vlasti.

Wole Soyinka, nigerijski moralni autoritet, književnik i dobitnik Nobelove nagrade, upozorio je: „Nigerija se može sunovratiti u etničko krvoproliće gore nego u Jugoslaviji, osim ako se agresori Fulani ne obuzdaju.“

Za kraj vam preporučamo intervju s nigerijskim biskupom mons. Matthewom Kukahom koji nam je iz Nigerije pokušao približiti problem koji kršćani imaju s Fulanijima.

Ž.I., KT