Nove knjige

Bit vjere na svima lako razumljiv način


Sabrane tekstove Alde Starića u djelo koje govori o biti kršćanstva kao vjere, tj. životnog puta u povijesnoj, društvenoj i osobnoj situaciji, priredio je Stjepan Kušar i dodijelio mu naziv Kršćanska vjera, s podnaslovom Mali biblijski uvod.

Piše: Tina Matić Ilić, Katolički tjednik

Kršćanska vjera djelo je ispisano na 285 stranica, a objavila ga je 2019. nakladna kuća iz Zagreba – Kršćanska sadašnjost.

Plodovi sedam godina

U djelu su sabrani tekstovi Alde Starića, profesora dogmatike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Te misli nastale su u razdoblju između 1988. i otprilike 1995. Priređivač nije posve siguran koji je od tih tekstova najmlađi, ali zaključuje kako ne prelaze razdoblje od sedam godina što se poklapa s javljanjem duge bolesti koju je Starić bolovao do 2009. kada je i preminuo.

Čitateljima se može učiniti kako su tekstovi mnoštvo samostalnih stavaka, ali to nije tako jer ih povezuje usredotočenost na Isusa Krista i njegova presudna važnost za kršćansku vjeru. Ipak, sve to podijeljeno je u tri poglavlja s po nekoliko različitih naslova.

Prvi dio Biti kršćanin danas ima osam manjih dijelova te, između ostalog, govori o društvenom i kulturnom kontekstu kršćanstva u povijesnoj perspektivi, povijesti spasenja, Bibliji, otajstvu spasenja i njegovu liturgijskom spomenu...

Sljedeća cjelina Razmišljanja uz Evanđelje je nešto veća i ima 10 tekstova koji govore o temama poput: bijega od htijenja, radosti, žudnji za pravdom, istine...

Posljednje poglavlje Pabirci po ostavštini je najkraće sa samo četirima naslovima i promišlja o krštenju, uskrsnuću, Duhu Svetom i vjerovanju u Isusa Krista danas.

Ne treba zaboraviti kako je izdanje obogaćeno dodatkom s tekstovima evanđelja, bibliografijom, biografijom prof. Starića te popratnim slovom.

Sve je tu i danas...

Stjepan Kušar napisao je kako djelo ide za tim da pokaže u čemu se sastoji bit kršćanstva kao vjere, tj. kao jednoga u svaki put drukčijoj povijesnoj, društvenoj i osobnoj situaciji izabranog „životnog puta“ kršćanskog vjernika i njegove zajednice. „Prof. Starić, naime, neumorno ističe upravo tu 'praktičku' crtu vjerovanja u Boga kojeg nam je navijestio Isus Krist“, napisao je Kušar pojašnjavajući kako djelo nije sustavni prikaz sadržaja kršćanske vjere.

Knjiga predstavlja bit onoga u što kršćani vjeruju. Pokojni prof. Starić ne izostavlja promišljati i o vjerniku, njegovoj vjeri i Crkvi u svome vremenu koje se može prepoznati i u današnjem.

On navodi kako se javlja problem u kojem se vjernici poistovjećuju s kompletnom i konkretnom zajednicom koju čini određeni župnik, kapelan, katehistica, drugi vjernici. Spominje kako postoje simpatije za kršćanske vrjednote, ali da se ljudi ne žele poistovjetiti s konkretnim zajednicama jer se postavlja pitanje izgleda dotične župe.

„Kada govorimo o kršćanstvu, važno je ono gledanje koje u vjeri Crkve ili u kršćanskoj vjeri razabire povijest spasenja (...) Kršćanstvo se ne smije shvaćati kao put kako ćemo doći u Nebo. To je previše jednostrano iako su ljudi stoljećima bili tako poučavani – kao, neka na zemlji učine nešto dobro i tako si zarade Nebo“, kazao je autor i pojasnio kako kršćani vjeruju da kršćanstvo nije nastalo od sila koje su bile djelatne ovdje na zemlji, nego je nastalo u zamisli Božjoj. U tom duhu profesor pokušava približiti kako se Nebo u Isusu Kristu prizemljilo utjelovljenjem Božje riječi. Daje uvid u djelić čovjekova razabiranja povijesti spasenja.

No, sve što piše, piše tako jednostavno da svaki čovjek može razumjeti. Iako govori o važnim teološkim pitanjima, to nije zamorno, nego je čitljivo i zanimljivo – baš onako kakvo treba biti da bi čovjeka podsjetilo na bit vjere.