Obrana vjere u nemirnu dobu
ned, 07. lipnja 2026. 15:45
Djelo je zbirka eseja u kojima se nastoji obraniti i tumačiti kršćansku vjeru u vremenu postmodernog relativizma, transhumanizma i sekularizma.
.jpg)
Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik
Knjiga Izvod iz kršćanstva. Kako vjerovati u 21. stoljeću? djelo je Matije Štahana objavljeno u izdanju Kršćanske sadašnjosti u listopadu 2025. Sastoji se od 383 stranice podijeljene u pet tematskih cjelina s Predgovorom koga je napisao doc. dr. sc. Damir Šehić te Dodatkom koji donosi dva eseja o ideji kršćanskog svijeta i o kršćaninu u svijetu.
Vjera danas
Knjiga je otvorena pitanjem koje zanima svakog vjernika: kako uopće vjerovati u 21. stoljeću? Polazišna je točka suočavanje s postmodernim stanjem duha koje je odbacilo metafizičke temelje i zamijenilo ih subjektivizmom – osjećajem da svaki čovjek sam sebi kreira istinu. Štahan to ne prihvaća kao gotovu činjenicu, nego kao izazov na koji kršćanstvo mora imati odgovor.
U Predgovoru Šehić knjigu uspoređuje s Ratzingerovim klasikom Uvod u kršćanstvo iz 1968. napominjući kako je njemački teolog tada pisao za svijet koji je još tražio filozofsko utemeljenje vjere, a Štahan piše za čovjeka koji živi u dobu fragmentiranih identiteta, nihilizma i kulturne dekonstrukcije. Kontekst se promijenio, ali drama vjere ostaje ista.
Autor se ne kloni teških tema te piše o evangelizaciji u digitalnom dobu u poglavlju zanimljiva naslova Apostol Pavao na TikToku, o isprici nadbiskupa Uzinića pitajući se je li postkršćanska, o paradoksu kanonizacije kard. Stepinca, o enciklici Amoris laetitia i Bogu iznenađenja te o papi Franji.
Piše i o politici i ideologiji, odnosno o kršćanstvu i nacionalizmu, katoličkoj polemici s poganskom desnicom, protuslovljima suvremena vještičarenja te pobačaju kao ljudskoj žrtvi. Bavi se i eutanazijom, cijepljenjem te uspoređuje rezidencijalne škole u Kanadi s dječjim prihvatilištima u Sisku i Jastrebarskom.
Također se pita: „Što bi dolazak izvanzemaljaca značio za kršćane? Koji su korijeni kulture otkazivanja? Postaju li teorije zavjere alternativna religija? Što je zajedničko Musku, Gatesu, Zuckerbergu i Sorosu?“
Brojni su i drugi zanimljivi naslovi poput Pobijanje lažne povijesti, U potrazi za Počiniteljem: tajna veza krimića i metafizike, Dylanov ep o ljudskoj žrtvi, dobu Vodenjaka i Antikrista te brojni drugi.
Odgovorno kršćanstvo
Prema Šehićevoj ocjeni, Izvod iz kršćanstva „rijedak je i dragocjen doprinos suvremenome hrvatskome misaonom prostoru u komu se susreću filozofijska preciznost, teološka odvažnost, kulturna pronicljivost i moralna svijest“. Djelo izaziva promišljanje, poziva na obraćenje mišljenja te „potiče kršćanina kako u vremenu postistine može obnoviti vjeru u moć riječi, štoviše moć Istine“.
„Tekstovi se mogu promatrati kao čin svjedočenja, pokraj svojevrsne kršćanske apologije, čime se uspinju iznad uobičajene publicistike te ona ostaje vid misaonog asketizma u kome se duhovna snaga ne nalazi u efektima, nego u istinoljubivosti“, kako je zapisao nakladnik ističući kako je autorova namjera kršćanina učiniti odgovornim za povijest i kulturu u kojima djeluje.
Preporuča se čitateljima koji ne bježe od zahtjevnih pitanja, teolozima, filozofima, kulturnim djelatnicima, ali i svim angažiranim laicima koji žele razumjeti i braniti svoju vjeru u složenu i nemirnu dobu.
Matija Štahan rođen je 1992. u Zagrebu. Književni je komparatist i katolički laik koji se u hrvatskome javnom prostoru ističe jasnom i argumentiranom obranom kršćanske vjere. Autor je eseja na razmeđu filozofije, teologije i kulturne kritike, a uz Izvod iz kršćanstva objavio je knjige Duševni sladoled: ogledi o hrvatskoj politici te Uskrsnuće autora: književne kritike i ogledi.
Tajnik je Društva hrvatskih književnika.
Izdvojeno
Nove knjige
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=c84d1d0fb6215c76403726feb733ea15)
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=dc233889989926a3dec61b007b41af72)
sri, 20. stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
