sub, 03. listopada 2026. 16:11
Premda je povod ovoj zbirci znanstvenih radova 65. rođendan vrijednoga profesora, bitno je zapaziti kako naslovi mogu stajati samostalno kao originalni prilozi teološkoj misli u Hrvata, a njihovo polje promišljanja dosta je široko.
Piše: Josip Vajdner, Katolički tjednik
Teologija blizine i susreta. Zbornik u čast prof. dr. sc. Antona Tamaruta povodom 65. obljetnice života, koga su uredili profesori fra Ivan Karlić, OFM Conv., i s. Veronika Nela Gašpar, svjetlo dana ugledao je u srpnju 2026. u suizdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kršćanske sadašnjosti.
Zbornik, otisnut na 715 stranica, sazdan je od šest dijelova: Teološki govor o čovjeku – „Imago Dei“; Od „Verbum de Deo“ do „Verbum Dei incarnatum“; Crkva u službi čovjeka – „Defensor hominis“; Od zajedništva do bratstva; Riječ koja čuva tragove svetoga te Život i djelo prof. dr. sc. Antona Tamaruta. Tu je, uz životopis, bibliografiju i bibliografiju radova po godini izdanja prof. Tamaruta, doneseno 30 znanstvenih radova koji svjedoče kako je riječ o ozbiljnu djelu teološke tematike u kome se pojavljuju imena hrvatskih katoličkih teologa s različitih sveučilišta. Iako je poticaj za ovakvo što došao kao izraz zahvale prof. Tamarutu, bitno je zapaziti kako naslovi mogu stajati samostalno kao originalni prilozi teološkoj misli u Hrvata. Polje promišljanja dosta je široko te uključuje: dogmatsku teologiju, bioetiku, biblijsku teologiju, filozofiju, filozofiju religije, pastoralnu teologiju, katehetiku, fundamentalnu teologiju, kanonsko pravo, povijest, književnost… Osim toga, autori su se dotaknuli brojnih izazovnih tema kao što su: međureligijski dijalog, teologija spasenja, obitelj, suvremeni mediji, kultura, Crkva u suvremenu svijetu, Drugi vatikanski koncil, sloboda, pjesništvo, duhovnost…
Čovjek čiji je profesionalni, svećenički i ljudski plodonosni angažman bio povod ovome zborniku, kako je zabilježeno u predgovoru, „pripada onoj generaciji hrvatskih teologa koja je, na tragu Drugoga vatikanskog koncila, znala spojiti vjernost tradiciji Crkve s otvorenošću prema znakovima vremena“. „Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima sakramentologija, područje u kome je profesor Tamarut na osobit način izrazio jedinstvo teološke misli i duhovne pronicljivosti… No, pored toga što je profesor i dogmatičar, Anton Tamarut je i pjesnik. Njegova poezija, nadahnuta biblijskim slikama, egzistencijalnim traženjima i nadom uskrsnuća, otkriva istu teološku dubinu, ali izraženu drugim jezikom – jezikom simbola i pjesničkim slikama“, primijetili su profesori koji su napisali predgovor.
Također su pojasnili kako ovaj „Festschrift“ nije samo rođendanska čestitka profesoru, nego i svojevrsni odraz širine znanstvenoga polja na koje je on utjecao.
„Kao znak zahvalnosti za njegovu predanost teologiji, Crkvi i poeziji, ovaj zbornik želi biti znak i poziv na nastavak puta kojim je on sam neumorno hodio: puta istine, ljepote i nade – oduševljeno, ali bez fanatizma“, zapisali su autori predgovora
U nizu vrijednih priloga širem krugu čitateljstva vjerojatno će biti zanimljivi radovi kao što su: Teološko-bioetičko promišljanje o izazovima ljudskog poboljšanja (Tonči Matulić), Teologija spasenja i međureligijski dijalog: kršćanska perspektiva (Richard Pavlić i Alen Bakić), Medijatizacija religije, prilog promišljanju o autoritetu u virtualnim prostorima (Jerko Valković), Crkva između kulture i zajedništva među ljudima (Ante Bekavac), Sloboda u 21. stoljeću. Između želja i stvarnosti (Slavko Slišković).
A nakanu zbornika i njegov očekivani odjek opisali su autori predgovora riječima: „Kao znak zahvalnosti za njegovu predanost teologiji, Crkvi i poeziji, ovaj zbornik želi biti znak i poziv na nastavak puta kojim je on sam neumorno hodio: puta istine, ljepote i nade – oduševljeno, ali bez fanatizma.“
S obzirom da je riječ o nizu samostalnih priloga, i ovaj zbornik nije nužno čitati „od korice do korice“, nego kako je i pisan: „prigodno“. Stoga se preporuča svima koji se zanimaju za teologiju, „imaju uho“ za poeziju ili jednostavno su otvorena uma za prikupljanje pozitivnih poticaja blizine i susreta iz ukoričenih stvarnosti za svoj život.
Prof. Anton Tamarut rođen je 1960. u Novalji na otoku Pagu. Studirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu gdje je 1993. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Slika Božja kao teološko mjesto nauka o milosti. Milost kao blizina u djelima Ivana Goluba. U međuvremenu ga je njegov stric, tada šibenski, a potom riječko-senjski nad/biskup, mons. Anton Tamarut 1986. zaredio za svećenika Krčke biskupije u kojoj je potom obavljao različite službe. U Bogoslovskom sjemeništu u Rijeci bio je vicerektor od 1988. do 1992., a potom duhovnik od 1995. do 2003. Od 1993. do 2003. predavao je dogmatsku teologiju na Teologiji u Rijeci, a 2003. prelazi na Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje danas djeluje kao redoviti profesor na Katedri dogmatske teologije. Autor je nekolicine poznatih teoloških djela, a uz to piše i poeziju te ga Hrvatska enciklopedija opisuje kao teologa i pjesnika.