sub, 15. svibnja 2021. 12:28
Knjiga "Bez njega ne možemo ništa" je zapravo razgovor pape Franje s novinarom Giannijem Valenteom, vođen u prigodi završetka Izvanrednog misijskog mjeseca u listopadu 2019.
Piše: Tina Matić Ilić, Katolički tjednik
Djelo Bez njega ne možemo ništa, s podnaslovom Biti danas misionar u svijetu, objavila je 2020. nakladnička kuća iz Zagreba Kršćanska sadašnjost. S izvornog talijanskog za hrvatski jezik preveo ga je Slavko Antunović i to izdanje ima 70 stranica.
Misije u 14 priča
U šestom poglavlju enciklike Redemptoris missio svetog pape Ivana Pavla II. piše kako je Crkva misionarska po svojoj naravi jer Kristova zapovijed nije nešto prigodno i izvanjsko, nego dopire do same srži Crkve te da takozvane mlade Crkve trebaju snagu drevnih Crkava, dok one trebaju svjedočanstva i poticaje mladih, tako da pojedine Crkve crpe od bogatstva drugih Crkava. To su misli koje je papa Wojtyla napisao prije 30 godina, ali one važe i danas, stoga trenutni nasljednik Sv. Petra - papa Franjo i sam pridaje veliku važnost misijama.
U razgovoru s rimskim novinarom Valenteom progovorio je o različitim segmentima misija, o vlastitim težnjama i svemu onomu što naviještanje evanđelja znači. To sve skrojilo je 14 poglavlja koja slijede nakon predgovora i nose nazive: Propali misionar; Krist nam uvijek prethodi; „Duh Sveti i mi“; Delectatio victrix; „Sine, ne možeš sam od sebe činiti ništa“; Obmana prozelitizma; Naviještati Isusa; Ne dodavati terete; Dovoljno je krštenje; Bez „specijalnih efekata“; Misija i ljubav; Kristova zaručnica i njezin nakit; Od osobe k drugoj osobi i „Ne“ „klerikalnim neokolonijalizmima“.
Gospodin ljubi domorodce
Kroz 44 pitanja i odgovora Sveti Otac zapravo govori o svom snu o odlasku u misije u Japan, o „Crkvi koja izlazi“, o tome što znači ispovijedati i svjedočiti Božje djelo, o naviještanju Krista u vremenu globalizacije i sl.
Gianni Valente rođen je 1963. i živi u Rimu. Diplomirao je povijest kršćanskog Istoka. Od 1989. do 2012. bio je urednik međunarodne revije 30 Giorni. Trenutno vrši službu urednika Fidesa, informativne agencije Papinskih misijskih djela. Surađuje s novinama L'Osservatore Romano i s portalom Vatican Insider. U izdanju Kršćanske sadašnjosti objavljena je i njegova knjiga Franjo, papa s kraja svijeta.
U kontekstu misija često se postavlja pitanje kako su u povijesti misionari širili evanđelje. Tako je i novinar Valenteo s papom Bergoglijem razgovarao o tome kako su u Americi na početku raspravljali tko je „dostojan“ primiti krštenje. Sveti Otac je pojasnio kako su u to vrijeme franjevci pojednostavili obred i krstili domorodce s lakoćom. Ostale redovničke zajednice nisu se složile s tim. Umiješali su se i teolozi sa Sveučilišta u Salamanci koji su smatrali da su ti kršteni bili „nevjerni barbari“. „No, franjevac Toribio de Benavente Matolinia ponovio je da Gospodin domorodce ljubi osobitom ljubavlju i da se ne smije priječiti pristup Božjim darovima koji su također njima namijenjeni. Fra Toribio se također ljutio na svećenike koji su od domorodaca odmah tražili znakove svetosti i pobožnosti“, pojasnio je poglavar Katoličke Crkve i u nastavku dodao kako je papa Pavao III. odbacio teorije onih koji su tvrdili da su domorodci po naravi „nesposobni“ prigrliti evanđelje i potvrdio izbor onih koji su se zalagali za to da im se olakša pristup sakramentu krštenja.
Poput ovog slikovita tumačenja, Papa odgovora na različite zanimljive teme i tako oslikava što znači biti misionar danas u svijetu.