Desetljeća promišljanja o slobodi, pravima i društvu sabrana u jednu knjigu


Iz pera pape Benedikta XVI. dolazi još jedna knjiga zanimljiva naslova "Osloboditi slobodu". U njoj on progovara o suvremenoj kulturi, društvu te izazovima koje oni stavljaju pred svakog vjernika, kršćanina.

Piše: Tina Matić Ilić, Katolički tjednik

Nakladna kuća Verbumiz Splita objavila je 2019. djelo Osloboditi slobodu s podnaslovom Kršćani pred izazovima suvremenoga društva i politike. S izvornog njemačkog jezika misli Josepha Ratzingera za hrvatsko izdanje, ispisano na 232 stranice, preveo je Darko Grden.

MN/ Dugogodišnji temelji

Ova knjiga Pape emerita nije nastala tek tako, nego je svojevrstan rezultat Benediktovih istraživanja o politici, čovjeku i vjeri u knjigama, govorima, propovijedima tijekom cijelog njegova djelovanja – od kada je još bio profesor pa sve do vremena pontifikata. Oslanjajući se na sve to, u knjigu je sabrao najznačajnija promišljanja o političkim i društvenim temama, a predgovor je napisao papa Franjo.

Na stranici Verbuma piše kako je Ratzinger u ovom djelu dao jasne smjernice za ispravno mišljenje i djelovanje kršćana u društvu, pokazujući da bez utemeljenja u vjeri politika i društvo mogu izgubiti smisao i svoj put.

Sve to upakirano je u predgovor i 12 poglavlja koja također imaju zanimljive naslove kao i samo djelo: Umnažanje prava i razaranje pojma prava; Veliki petak ljudske povijesti; Otkupljenje – više od puke fraze?; Politika i istina. Isus pred Pilatom; Augustinova rasprava s političkom teologijom Rima; Kršćani pred izazovom totalitarizma; Istina, vrednote, moć. Dodirne točke pluralističkog društva; Etički temelji političkih izbora; Afirmacija prava i borba protiv nepravde; Blago mirotvorcima; Razum i vjera kao temelj zajedničke etike i Postoji li Bog?

MN/ Čovjek kao subjekt prava

Na samom početku djela, u predgovoru, papa Franjo čitatelje podsjeća kako je odnos između vjere i politike jedna od velikih tema Josepha Ratzingera, koja je oduvijek u središtu njegove pozornosti te se provlači tijekom čitava njegova intelektualnog i ljudskog puta. Napominje i kako je on uz bok svetog pape Ivana Pavla II. razradio i ponudio kršćansko viđenje ljudskih prava. „Prema mojem shvaćanju, u nauku o čovjeku kao Božjoj slici sadržano je ono što je Kant izrazio kada je čovjeka nazvao svrhom, a ne sredstvom. Može se reći da je sadržano i to da je čovjek subjekt prava, a ne njegov objekt. U Post 9,5s. jasno dolazi do izražaja, kako se meni čini, taj temeljni sadržaj ideje o ljudskim pravima: ,… i od čovjeka za njegova druga tražit ću obračun za ljudski život. Tko prolije čovjekovu krv, njegovu će krv čovjek proliti! Jer na sliku Božju stvoren je čovjek!' Čovjekova sličnost s Bogom uključuje to da je njegov život pod posebnom Božjom zaštitom – da je prije ljudskih pravnih postavki nositelj prava koji je postavio sam Bog“, napisao je papa Benedikt XVI. u nastavku tumačeći to kakva su prava onda imali novootkriveni narodi (nakon otkrića Amerike) koji nisu bili kršteni…

Među pregršt misli koje mogu biti i smjernice u svakodnevnom životu, ono što autor ističe jest kako pojam Boga uključuje temeljni pojam čovjeka kao subjekta prava, a time utemeljuje te istodobno ograničava ideju o ljudskim pravima. „Umnažanje prava u konačnici vodi u razaranje pojma prava te završava u nihilističkome 'pravu' čovjeka da zaniječe samog sebe – pobačaj, samoubojstvo, proizvodnja čovjeka kao stvari postaju čovjekovim pravima koja ga istodobno niječu“, napisao Papa emerit i na taj način podsjetio svakog čovjeka koliko su prava važna, ali i to da ih se nerijetko krivo tumači.