„Glavni ministar“ o raznim reformama


Knjiga "Samo evanđelje je revolucionarno", kroz razgovor salezijanca don Antonija Carriera i kard. Óscara Rodrígueza Maradiaga, govori o izazovima s kojima se Vijeće devetorice moralo sučeliti, o poteškoćama spajanja dikasterija, o tome kako je Crkva sve manje rimskocentrična i slično.

Piše: Tina Matić Ilić, Katolički tjednik 

Djelo Samo je evanđelje revolucionarno,s podnaslovom Crkva danas je Crkva sutrašnjice u Franjinim reformama, objavila je zagrebačka nakladna kuća Kršćanska sadašnjost 2020. S izvornog talijanskog jezika na hrvatski preveo ga je Josip Balabanić,i to je izdanje ispisano na 124 stranice.

Na čelu

Jedan od najbližih papi Bergogliju, prijatelj još iz vremena suradnje u Konferenciji latinoameričkih biskupa, upravo je kard. Rodríguez kojeg je Papa 13. travnja 2013. postavio na čelo prvog Vijeća „ministara“ u povijesti Crkve – skupine od devet novih kardinala iz cijeloga svijeta (Vijeće C9), kojima je zadaća savjetovati ga u provedbi katoliciteta Crkve i pomoći mu u reformi Rimske kurije.

„Zato, vraćajući se na 'dijalog', odlučno tvrdim da je on danas više nego li jučer put Crkve i da ga moramo nastaviti sa svijetom ne isključujući nikoga“, zaključio je kard. Óscar Rodríguez Maradiaga

O svemu tome i još ponečemu on je govorio u dugačkom razgovoru s don Carrierom koji je pretočen u 11 poglavlja: Od don Bosca do Vatikana, Pastir u Latinskoj Americi, Odstup Benedikta XVI., I stiže Franjo s kraja svijeta, Franjin san, „Óscare, trebam tvoju pomoć“, Samo evanđelje je revolucionarno, „Ne zidove, nego mostove“, Poruka milosrđa, Tko prema Franji nije milosrdan? i Evanđelje na mreži (internetu).

Danas više no jučer

Između ostalog, u knjizi je riječ i o progonjenim Crkvama, drugim kršćanskim vjeroispovijestima, dijalogu kao metodi u Crkvi i izvan Crkve i upravo o tome govori poglavlje „Ne zidove, nego mostove“.

U njemu je kardinalu postavljeno pitanje kako da Crkva gradi mostove prema svijetu. „Svakako dijalogom jer Crkva je radi dijaloga. Kada je počeo pontifikat Pavla VI., bio sam mladi salezijanac. Sjećam se da sam vrlo znatiželjno čekao njegovu prvu encikliku Ecclesiam suam, objavljenu 1964., usredotočenu na dijalog. Pročitao sam ju i tada sam se zapitao nema li u tom času žurnijih problema s kojima se valja suočiti u Crkvi, a ne pisati o dijalogu u Crkvi… Nekoliko godina poslije, kao student teologije, priznajem, požalio sam što sam imao takav kritički odnos prema prvoj enciklici pape Monitinija“, kazao je kardinal dodavši kako je prije Drugog vatikanskog koncila salezijanska Družba imala oko 23 000 salezijanaca, ali je potom broj pao na 16 000. Istaknuo je kako to ne govori zato jer misli da je k tomu uzrok bio Koncil, nego zato što drži da je on izvukao na vidjelo mnoga zvanja koja nisu bila duboko motivirana.

„Zato, vraćajući se na 'dijalog', odlučno tvrdim da je on danas više nego li jučer put Crkve i da ga moramo nastaviti sa svijetom ne isključujući nikoga“, zaključio je kard. Óscar Rodríguez Maradiaga.

Čitajući retke knjige i njegovo zanimljivo, jednostavno i vjerom prožeto odgovaranje na pitanja, postaje još jasnije zašto je papa Franjo želio upravo njega na čelu Vijeća devetorice!

Dva salezijanca

Antonio Carriero, salezijanac Sv. Ivana don Bosca, surađuje s dnevnicima Avvenire i L'Osservatore Romano te s Vatican Insiderom. Od njegovih publikacija treba istaknuti Il Vocavolario di Papa Francesco (Rječnik pape Franje)u dva sveska.

Kard. Óscar Rodríguez Maradiaga nadbiskup je Tegucigalpe i koordinator Vijeća novih kardinala koje je papa Franjo imenovao u travnju 2013. U salezijansku Družbu ušao je 1961., a za svećenika je zaređen 1970. Diplomirao je teologiju i moralnu teologiju, a ima diplomu i iz kliničke psihologije i psihoterapije. Jedno vrijeme bio je gimnazijski profesor kemije i fizike, a zatim visokoškolski profesor moralne teologije i ekleziologije. Na glasu je zbog svoje borbe protiv droge i korupcije u latinoameričkim zemljama tako da se morao kretati pod posebnom zaštitom, a nakon američke invazije na Irak izjavio je da su prava oružja za masovna ubojstva: siromaštvo i nepravda.