Između vjere i sumnje


Djelo vodi čitatelja na putovanje kroz svijet svećenika i ispovjednika koji se suočava s vlastitim sumnjama, tišinom i tajanstvenošću. Istražujući dubine vjere u suvremenom svijetu, a nakon tisuća ispovijedi, autor poziva na hrabro prihvaćanje nesigurnosti i pronalaženje Boga izvan uobičajenih okvira.

Djelo uči kako pronaći Boga u neizvjesnosti današnjice

Djelo uči kako pronaći Boga u neizvjesnosti današnjice

Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik

Knjiga Ispovjednikove noćne misli. Vjera u vremenima neizvjesnosti djelo je Tomáša Halíka, izvorno napisano na češkom jeziku 2005., a doživjelo je i dopunjeno izdanje na njemačkom 2012. Za hrvatsko govorno područje, na 264 stranice, dostupno je od lipnja 2025. u izdanju Kršćanske sadašnjosti. I njemački i hrvatski prevoditelj dodavao je svoje bilješke i opaske, jasno označene.

„Kraljevstvo nemogućeg“

Knjiga se sastoji od 16 meditacija u kojima autor pokušava napraviti novi iskorak na putu teologije i duhovnosti paradoksa, put koji on naziva „teologija paradoksa“. Piše o vjeri, prije svega, kao „jednome određenom tipu odnosa prema stvarnosti“. Njegovo iskustvo, posebice ispovjedničko, učilo ga je, kako je zapisao, razlikovati eksplicitnu od implicitne vjere.  Kada piše o Bogu, jasno je naglasio da ovdje nije riječ o nekom nadnaravnom biću negdje iza kulisa vidljivoga svijeta, nego o tajni, dubini i temelju sve zbilje. Halík se dotiče vjere pitajući se od čega ona trpi i čime je razapeta, zatim male, neznatne vjere, ali i Božje. Objašnjava Isusova obećanja kako će one koji čvrsto vjeruju osposobiti za nevjerojatno velika, čudesna djela.

„Ako se ne shvati paradoksna narav kršćanstva, onda to vodi borniranomu 'znanstvenom ateizmu' – dokazivanjem da sve to 'nije istina' – ili isto tako glupavom, apologetskom, kvazi 'razumnom i nepobitnom' dokazivanju da je sve to istina: slično publikacijama tipa 'Biblija ipak ima pravo'“ (str. 22)

Primjećuje kako se na pragu novoga vijeka stvarnost podijelila na „objektivno“ i „subjektivno“ područje, zbog čega je „Bog postao beskućnikom“. Piše stoga o tome što je Bog, odnosno kako nije „osjet, misao, ideja“, kako njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta, nego se nalazi u „kraljevstvu nemogućeg“. Opazio je kako je Isusov život „karijera usmjerena nadolje“, ali kako se na to treba ugledati, na „'nemoguće stvari' po kojima se očituje vjera i pomoću kojih u naš život, a time i u svijet, ulazi 'kraljevstvo nemogućega'“, a koje su „praštanje, nenasilje, darežljiva i nesebična ljubav – a one u pravilu donose ono što je suprotno uspjehu“.

Ispovjednikova zapažanja

Knjiga poziva čitatelje prevladati površnost te se upustiti u dublju, autentičniju duhovnost. Autorova vizija vjere je ona koja se ne boji moderna svijeta, znanosti ili novih izazova. On je, kako je naznačio nakladnik, iz osobne perspektive, ali i one ispovjednikove, osvijetlio „znakove vremena i mnoga pitanja vjere“, a u tome mu je pomogla „uvježbanost pomnoga slušanja koje može opaziti neprimjetne potresnosti i ono što se nalazi između redaka. Ispovjednikove noćne misli su, prema nakladniku, „knjiga zapažanja jednog ispovjednika; to nije knjiga sa savjetima za ispovjednike ili za one koji se ispovijedaju. Riječ je o zapažanjima svećenika koji pokušava strpljivo i pažljivo slušati, razlikovati, razumjeti; pokušavam ugoditi i ohrabriti ili natjerati osobu da razmisli skriva li nešto bitno od sebe same“. Halík se nada da će čitatelj moći temeljito razmišljati o svijetu koji ga okružuje, o tajni vjere i o sebi samom te da će ga tekstovi katkad uvesti u trenutak tihe kontemplacije, a koji put i dobro zabaviti jer su to tri različite radosti koje je i sam osjetio tijekom pisanja.

Obraćenik i teolog

Tomáš Halík katolički je svećenik, sociolog i filozof, rođen u Pragu 1948. Iako je kršten kao dijete, roditelji mu nisu bili praktični katolici te se s 18 godina, pod utjecajem Gilberta Keitha Chestertona i Grahama Greena, obratio na katoličanstvo. Doktorirao je na Karlovu sveučilištu u Pragu 1972. Zbog svog govora na obrani doktorske disertacije došao je u sukob s tadašnjim komunističkim vlastima te mu je bilo zabranjeno akademsko djelovanje. Ipak, priznat je i cijenjen u akademskim krugovima te je 1980-ih pokrenuo razne inicijative na području vjerske, društvene i kulturne slobode. Autor je brojnih knjiga i dobitnik značajnih nagrada i priznanja.