Lica i naličja slave
Sub, 05. Travanj 2025. 16:00
Djelo istražuje pojavu slave u svim njezinim aspektima, od ljudske želje za priznanjem do duhovne dimenzije u kojoj se slava shvaća kao Božji dar.
Knjiga pokazuje kako se radovati svijetu, ljepoti i životnim uspjesima
Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik
Knjiga Slava meni koju je napisao Fabrice Hadjadj izvorno je objavljena na francuskom jeziku 2019., a svoje izdanje na hrvatskom, za čiji je prijevod zaslužan Marko Gregorić, doživjela je kolovozu 2024. Djelo je izdala nakladnička kuća Verbum na 152 stranice.
Slava meni sastoji se od tri dijela, a svaki od njih bavi se različitim aspektima slavoljublja. Počinje s istraživanjem dubokih želja za slavom, pri čemu autor analizira osobnu želju za priznanjem i njezinu „možebitnu opravdanost“. „Nije tako lako izmaknuti želji za slavom“, priznaje autor te ističe kako bi se moglo čak reći da je ta želja, „više nego zdrav razum, najpoštenije raspodijeljena stvar na svijetu“.
Hadjadj istražuje i teološke aspekte slave, uključujući religijske pojmove poput „slave Uskrsloga“ i „slave moga Oca“, naglašavajući kako prava slava ne dolazi od ljudi, već od Boga. On koristi filozofske i teološke pojmove kako bi razjasnio narav slave, pitajući se je li ona uvijek utemeljena u egoizmu, ili može biti nešto duboko humano.
Bavi se potom paradoksima slavoljublja i poniznosti, istražujući napetost između unutarnje želje za priznanjem i duhovne skromnosti.
„Prvo moram uvidjeti slavu poljskog vrapca da bih oplakivao njegov nestanak na našim poljima. Ako nisam iskazao slavu nevinosti djeteta, ne mogu biti užasnut zlostavljanima kojima je ono izvrgnuto“ (str. 73)
Razmišljajući o herojima, pjesnicima i likovima koji su u povijesti nosili slavu, Fabrice propituje što znači „biti slavan“ u općem smislu te zapisuje kako se slava ne mora primati na štetu drugih – „junačko djelo jednoga ima potrebu biti opjevano od drugoga, i pravo priznanje može se postići samo među jednakima ili višima“.
U knjizi je raspravljano i o socijalnim aspektima slave što potiče na razmišljanje o kulturi danas i društvenim normama koje favoriziraju izgled, popularnost i priznavanje. Međutim, na svom putu promišljanja o slavi, Hadjadj ne zaboravlja njezine dublje, duhovne dimenzije u kojoj se ona prepoznaje kao neizbježni produkt Božjeg blagoslova.
Iako ispunjena teološkim i filozofskim promišljanjima, Slava meni nije teška za čitanje. Autorov stil je pristupačan, s povremenim referencama na klasične tekstove i poznate mislioce, zbog čega čitatelju nudi mnoštvo ključnih uvida u pojam i pojavu slave, njezinu opasnost, ali i njezinu veličinu.
„Otkrivajući što je istinska slava i kako je treba živjeti, ova će vas knjiga na maestralan način poučiti i kako se radovati svijetu, ljepoti i životnim uspjesima na način koji je dijametralno suprotan ispraznoj napuhanosti, ali i iskrivljenoj i lažnoj poniznosti“, zapisao je nakladnik.
Tako je ona poziv na duboko promišljanje o tome što znači biti prepoznat i cijenjen u očima drugih, ali i u Božjim očima. Ona podsjeća kako prava slava dolazi iznutra i kako je u skladu s našim odnosom prema drugima i prema volji Božjoj.
Djelo se toplo preporuča jer ukazuje, kako je nakladnik zapisao, na ono što Stvoritelj želi za svoje stvorenje – „da spozna vlastitu veličinu, da bude ono što jest i zablista u svojoj punoj slavi“.
Fabrice Hadjadj (1971.) poznati je filozof, predavač, esejist, pjesnik, dramaturg i otac devetero djece. Rođen je u židovskoj obitelji i ateistički je odgojen, ali se obratio i odlučio krstiti u Katoličkoj Crkvi u dobi od 27 godina.
Devet njegovih knjiga objavljeno je dosad na hrvatskom jeziku.
Od 2012. ravnatelj je švicarskog instituta Philanthropos u Fribourgu, koji promiče kršćansku antropologiju.
Član je Papinskog vijeća za laike.
Izdvojeno
Nove knjige
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=5a99352a39c020ba5d43cd73c7647fbc)
Sri, 20. Stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
