Nastavak Posljednjih vremena


"Ilija u Jeruzelemu" je dugo očekivani drugi nastavak jednog od najčitanijih suvremenih kršćanskih romana Posljednja vremena. Potpisuje ga Michael D. O'Brien.

Piše: Tina Matić Ilić

Ilija u Jeruzalemu suvremeni je roman kojeg je 2015. objavila nakladna kuća iz Splita Verbum. Izvorno je napisan na engleskom jeziku, a na hrvatski ga je preveo Mijo Pavić. Osim toga, to hrvatsko izdanje ispisano je na 304 stranice.

Splet okolnosti

U prvom dijelu romana Posljednja vremena redovnik otac Ilija se prema Papinu nalogu suočio s čovjekom koji se uspinje na vrhunce svjetske moći i planira postati predsjednik buduće svjetske vlade. Papa je posumnjao da bi upravo on mogao biti Antikrist te je ocu Iliji povjerio tajni zadatak da mu se približi i pozove ga na obraćenje, što je on i učinio, ali svi su se njegovi pokušaji da izvrši svoju misiju na kraju pokazali uzaludnima.

U drugom nastavku glavni junak Ilija, sada biskup, kojeg progone i traže zbog lažne optužbe za ubojstvo, ponovno se pokušava približiti Antikristu. U pratnji subrata redovnika Henoka kriomice ulazi u Jeruzalem upravo u trenutku kad i predsjednik stiže u grad kako bi započeo novu fazu svojega uspona na vlast i pripravio put svojoj globalnoj vladavini. U knjizi priča teče dalje i piše kako se Ilija nada da će uspjeti razotkriti Antikrista i tako upozoriti čovječanstvo na nadolazeću duhovnu opasnost. Djelo zapravo svjedoči o istini da Bog sve okreće na dobro onima koji ga ljube.

Radnja je podijeljena na 12 poglavlja: Brdo Karmel, Zlatni Jeruzalem, Gabrijelov znamen, Neoskvrnjena žena, Strateg, Borba kamenčićima, Gradovi u ravnici, Putnici u bojnim kolima, Oblak svjedokâ, Zid suza, Intifada i Ogrtač.

Što je ljubav, biskupe?

Zanimljivo štivo na izrazito čitljiv način donosi i opise i dijaloge. U njima su nerijetko sadržane životne mudrosti, situacije s kojima se čitatelji mogu identificirati. Jedan takav dio je razgovor Ilije i dr. Abbasa koji je biskupu prepričavao svoj susret sa slijepim Gabijelom. „Što je ljubav, biskupe? Dugo me je mučilo to pitanje, cijeli moj život nakon toga. Ne volimo li najviše ono što je najbolje i drugima, a nama nedostaje? Vidjeti u nekome drugom kakvi bismo trebali biti? To je samo dio tog. Drugi je dio imati otvorene oči za dar druge osobe. Oduzmite mu njegov egzistencijalni spektar, i svijet odmah postaje siromašniji. Kada je on tu, svijet je bogatiji – pun divote, zapravo, pod uvjetom da ustrajemo u takvu gledanju. To mi je znalo katkada bljesnuti pred očima, ali samo kada je Gabrijel bio u blizini. On mi je davao nešto što mi Tarkovski, uza svu svoju veličinu, nije mogao dati“, piše u romanu.

Ovo je samo jedan od prizora u djelu koje govori o razotkrivanju Antikrista, no to nije nalik na neki prosječan roman, on donosi pregršt pouka i pojašnjenja.

Kanađanin i aktivist

Roman Posljednja vremena donio je svjetsku slavu svom autoru Michaelu O'Brienu koji je napisao i romane Otok svijeta, Pomrčina sunca i Očeva pripovijest.

O'Brien je kanadski pisac, slikar i katolički aktivist rođen u Ottawi 1948. Njegovi članci, knjige i predavanja polaze s kršćanskog pogleda na svijet, a u središtu imaju temu propasti zapadne civilizacije i opasnosti od globalnog totalitarizma. Michaelova djela prevedena su na mnoge jezike. Osim toga, utemeljitelj je katoličkog obiteljskog časopisa Nazareth Journal.