O bogatom životu marijanskog franjevca


Spomen-knjiga objavljena o obljetnici smrti 40-godišnjeg urednika Marije – vjerskog lista za Marijine štovatelje, fra Petra Lubine nadahnuće je za ustrajan i duhovan život.

Spomenica je znak zahvalnosti neumornom Marijinu uredniku za ostavljenu baštinu

Spomenica je znak zahvalnosti neumornom Marijinu uredniku za ostavljenu baštinu

Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik

Marijin urednik. Lik i djelo fra Petra Lubine spomenica je koju je uredio Nedjeljko Jukić, a objavila je Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Split. Djelo je tiskano na 191 stranicu početkom 2023. o prvoj obljetnici smrti fra Petra koja je nastupila 13. travnja 2022. kao posljedica zaraze koronavirusom.

Fra Petrov životopis

Knjiga se sastoji od tri dijela, a svaki od njih podijeljen je na dva poglavlja. U prvom dijelu obrađen je fra Petrov život i djelovanje u kojem se istaknula njegova mariološka misao i uopće marijanska gorljivost. Napisao ga je Dinko Aračić koji je detaljno opisao Lubinov život od rođenja u Runovićima 1951., života u osmočlanoj obitelji Josipa i Mare, njegova puta od franjevaca u Sinju, preko teološkog studija u Dubrovniku, Makarskoj i Jeruzalemu, svećeništva, službi koje su slijedile pa do uredništva u listu Marija. Ovaj odjeljak obogaćen je izvornim fotografijama iz Petrova djetinjstva, sjemeništa i kasnijeg svećeničkog života. Zanimljivo je i Lubinovo djelovanje kao tajnika Hrvatskog mariološkog instituta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te članstvo u Papinskoj međunarodnoj marijanskoj akademiji u Rimu.

Opisan je zatim fra Petar kao pisac i urednik. On je naime, tijekom svog 40-godišnjeg spisateljskog djelovanja napisao 20 knjiga, posložio 35 znanstvenih radova i 620 manjih priloga. Tome se u spomenici dodaje i 340 Uvodnika, 250 naslova Zrnca Gospine krunice i tisuće vijesti iz Marije. Pisao je znanstvene radove, ali i pučka, poučna i novinarska štiva. Drugi se dio tako sastoji od odjeljaka posvećenih njegovim marijansko-mariološkim sadržajima, marijanskim molitvama, Gospinoj krunici, Mariji, Uvodnicima, monografijama o franjevcima i zavičajnim publikacijama.

Iz sjećanja drugih

U drugom i trećem dijelu opisana su sjećanja, uspomene i pokoje anegdote iz života ovog marijanskog franjevca kao i oproštaji nakon njegove smrti te šest od ukupno 11 značajnijih intervjua koje je Lubin dao tiskanim i elektroničkim medijima, među kojima je i intervju pod naslovom Kad bi Crkvi "ukrali" Gospu, ne bi bilo Isusa, djela otkupljenja ni nade u vječni život koga je u kolovozu 2016. dao Katoličkom tjedniku. Posljednji odjeljak je Bibliografija u kojoj je navedeno 1 000 većih ili manjih tekstova.

Svoja sjećanja priložilo je 29 osoba, fra Petrove subraće, suradnika i prijatelja, koji su Marijina urednika opisali, među ostalim, kao neumorna i nepopravljiva radoholičara, duhovnog vođu, skromna i štedljiva, čvrsta kao stijena i čovjeka koji je znao ohrabriti i savjetovati.

Zbog takvih svojih odlika zavrijedio je ovakvu spomenicu koja je „znak zahvalnosti neumornom Marijinu uredniku za baštinu koju nam je ostavio svojim životnim djelom o Gospi Mariji 'Duši duše Hrvatske'“, kako su zapisali na početku spomen-knjige fra Nedjeljko Jukić i Darko Aračić. 

Uz to, u knjizi je donesena i sprovodna homilija splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića, šest oproštajnih govora te nekoliko izraza sućuti. U tom odjeljku priložene su i fotografije sa sprovodnih obreda.

Djelo je opsežno i pruža detaljan uvid u život i rad fra Petra Lubine koji je "ostavio dragocjeno svjedočanstvo i neizbrisiv trag na području mariološke znanosti i marijanske pobožnosti u Crkvi u Hrvata" te može koristiti kao nadahnuće na putu ustrajnosti i duhovnosti.

Šest desetljeća Marije

Marija. Vjerski list za Marijine štovatelje hrvatski je katolički mjesečnik Provincijalata Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu. Izlazi od 1963., a donosi članke, oglede, kolumne i prikaze različitih tematika.

Glavni urednici lista bili su: fra Vjenceslav Danko Glibotić (1963. – 1983.), fra Petar Lubina (1983. – 2022.) i fra Ante Branko Periša (od 2022.).