O borbi svjetla i tame
sub, 19. listopada 2024. 15:10
Drugi dio "Svemirske trilogije" C. S. Lewisa bezvremenska je priča u kojoj se duboko istražuju filozofske i teološke teme kroz prizmu znanstvene fantastike, a u središtu knjige je epska bitka između sila svjetla i tame.
Knjiga je izvorno objavljena na engleskom jeziku 1943.
Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik
Perelandra je djelo Clivea Staplesa Lewisa koje je izvorno objavljeno na engleskom jeziku 1943. U lipnju 2024. čitateljima na hrvatskom jeziku, u prijevodu Mije Pavića, predstavila ju je nakladnička kuća Verbum. Sastoji se od 17 poglavlja prožetih na 268 stranica.
Radnja Perelandre odvija se na istoimenom egzotičnom planetu, a glavni junak je kao i u prvom dijelu, nazvanom Izvan tihog planeta, filolog dr. Elwin Ransom koji putuje na Veneru, planet poznat kao Perelandra. Taj svijet je prepun ljepote. Predstavljen je kao rajska sredina s veličanstvenim pejzažima, bogatom vegetacijom i neobičnim životinjama. Njegovi su stanovnici bez grijeha i žive u skladu s prirodom, odnosno predstavljaju ideal ljudske prirode prije pada.
Međutim, mir tog skladnog planeta narušen je dolaskom neprijatelja, Ne-čovjeka koji želi iskoristiti stanovnike i navesti ih da prekrše zakone. Preuzeo je ljudski oblik, manipulira i koristi zavodljive riječi te se Ransom s njim suočava. Iako je svjestan opasnosti, razmatra složene filozofske i teološke teme o slobodnoj volji, moralnim izborima i prirodi zla te njegov sukob s neprijateljem simbolizira opću borbu između dobra i zla. Ne bori se samo za spas zelene Gospođe, nego taj Šareni Čovjek, kako ga je ona oslovila, pokušava spasiti cijeli planet.
Kroz niz intelektualnih ali i fizičkih sukoba s Ne-čovjekom Elwin koristi svoju mudrost i snagu volje kako bi Gospođi pomogao oduprijeti se iskušenju. Neprijatelj je na trenutke svlada, otkriva joj zrcalo kako bi uvidjela da je gola, a njegov pravi cilj, kako glavni junak shvaća, je „izvanjska i gotovo dramatična predodžba o samoj sebi“. „Od njezina je uma napravio kazalište u kome je cijelu pozornicu trebalo zauzeti to fantomsko ja. Dramu je već napisao“, svjestan je Ransom. Vidi kako se Ne-čovjek služi svim sredstvima, te strepi da će zelena Gospođa pokleknuti. Ali i sumnja te promišlja: „Čak i da je borac – a ne sjedilački tip, slabovidni učenjak s prilično gadnom ranom iz posljednjeg rata – ima li smisla boriti se s njim? Nije ga moguće ubiti, zar ne?“ Shvaća da je neprijatelj duboko vezan za ljudsku slabost i strahove, ali potiče slobodnu volju za izbor zla ili donošenje odluke koja se temelji na ljubavi ili odanosti božanskim načelima.
Knjiga je bogata simbolikom i temama koje se odnose na teologiju, filozofiju i ljudsku prirodu te potiče čitatelje na razmišljanje o vlastitim izborima i moralnim dvojbama. Lewis je stvorio svijet koji nije samo uzbudljiv i avanturistički, nego i duboko promišljen te poziva na istraživanje ljudskog bića sa svim njegovim iskušenjima. On „duboko, pronicavo i maštovito odgovara na pitanja kako je izgledala kušnja u rajskom vrtu te kako bi se odvijala ljudska povijest da naši praroditelji nisu pokleknuli“, jedan je od opisa knjige.
Knjiga, uz pustolovinu na koju vodi čitatelje, može biti nadahnuće i poticaj na razmišljanje o našim izborima i posljedicama. Stoga se preporuča svima, koliko zbog „ljepote pripovijedanja, toliko i zbog sržnih životnih pitanja kojima je prožeta“.
Vrijedi na kraju kazati kako se može čitati posebno, ali i kao dio trilogije.
Clive Staples Lewis (1898. - 1963.) jedan je od najuspješnijih literarnih navjestitelja kršćanstva u 20. stoljeću. Bio je ateist koji se u 31. godini obratio na kršćanstvo i napisao autobiografsku knjigu Iznenađen radošću. Diplomirao je na Oxfordu gdje je predavao klasičnu filologiju, a potom je do smrti bio profesor na Cambridgeu. Među filološkim i književnim studijama najzapaženija mu je Alegorija ljubavi, a popularnost kao svjetovni kršćanski teolog stekao je djelom Pisma starijeg đavla mlađem.
Autor je znanstvenofantastičnih romana o borbi dobra i zla te popularne dječje serije inovativnih i dojmljivih bajki o kraljevstvu Narniji.
Izdvojeno
Nove knjige
sri, 20. stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
