O glazbenom stvaralaštvu temeljenom na Riječi Božjoj


Djelo je zahvala maestru i za maestra, uime kolega i svih naraštaja studenata, a povodom 70. godine života mr. art. Miroslava Martinjaka, dugogodišnjeg profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i na njegovu Institutu za crkvenu glazbu.

Djelo je predstavljeno 3. svibnja u Dvorani Vijenac Nadbiskupskoga pastoralnog instituta u Zagrebu

Djelo je predstavljeno 3. svibnja u Dvorani Vijenac Nadbiskupskoga pastoralnog instituta u Zagrebu

Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik

Canite er psallite. Zbornik u čast prof. mr. art. Miroslava Martinjaka povodom 70. godine života uredila je Katarina Koprek, a zbornik je, u izdanju Kršćanske sadašnjosti, svjetlo dana ugledao u prosincu 2021. Recenzenti su: Tonči Matulić, Eva Kirchmayer-Bilić i Ivan Golčić.

Brojni autori

Djelo se sastoji od 16 znanstvenih članaka s područja teologije, povijesti, povijesti glazbe, liturgike, muzikologije, gregorijanike, katehetike i pedagogije. Započinje Predgovorom koga je napisao umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji je izrazio radost zbog izlaska Zbornika o bogatu životu crkvenog glazbenika i čovjeka koji je "ustrajnim i strpljivim nastojanjem u glazbenome odgoju budućih svećenika i jednostavnošću pristupa svima s kojima je surađivao (…) stvarao prostore zajedništva, mnoge privodio ljepoti glazbe te po glazbi u njima stvarao istančanu osjetljivost za Ljepotu koja ima izvor u Bogu".

Potom se u Sadržaju na prvom mjestu može pročitati o životu i glazbenom opusu maestra Martinjaka, koga su napisali Milan Hibeš i Katarina Koprek, a koji je vrijedan divljenja jer se sastoji od 554 glazbene jedinice razvrstane u skladbe za djecu, obrade, motete, himne, pučke pjesme i popjevke, otpjevne psalme, mise, instrumentalne skladbe i instrumentacije.

Zatim je priložen i tekst na slovenskom jeziku autora Franca Križnara, koji nosi naslov Glasba in ples v Svetom pismu.

Zbornik je bogat radovima naslovljenim Retorika i ritmika gregorijanskih napjeva u službi teološke egzegeze, Hvalopojna žrtva, Franječaki red i formiranje rimskog brevijara, Međimurska popijevka, čuvar nacionalnoga identiteta Hrvata u Međimurju, i brojnim drugim.

Na kraju knjige nalazi se i dodatak 'Soli Deo gratia' za mješoviti zbor i orgulje – partitura prof. Martinjaka.

U djelu se, dakle, može čitati o važnosti, naglascima i vrjednovanju crkvene glazbe, posebice liturgijskog pjevanja u teologiji liturgije Josepha Ratzingera, o reformama u 13. stoljeću koje su nastale pod utjecajem franjevačkog reda i koje je Zapadna Crkva prihvatila kao liturgijski oblik molitve časova. Istaknuta je i važnost glazbene kulture u odgojno-obrazovnom procesu kod djece, te donesen detaljan prikaz liturgijskih i duhovnih glazbenih priloga u važećim osnovnoškolskim udžbenicima za katolički vjeronauk.

Bogato glazbeno stvaralaštvo

Štivo može biti korisno jer otkriva i bogatstvo života kakva je vodio Martinjak koji je kao podlogu za svoje glazbeno stvaralaštvo "uzimao samu Božju riječ koju je Bog htio da bude zapisana u Svetom pismu (…) otkrivajući i osluškujući kako Bog Stvoritelj nama ljudima tumači svoje stvaralačko djelo", u recenziji je napisao Matulić.

Može biti zanimljivo svima koji se interesiraju za crkvenu glazbu i koji poput Martinjaka, a kako je u zaključku rada Retorika i ritmika gregorijanskih napjeva u službi teološke egzegeze napisala Koprek, "shvaćaju da se vjera može 'zapaliti' čitanjem teksta, ali da Božja riječ dobiva snagu i djelotvornost tek kad se čuje u svojem zvučnom obliku svečanog liturgijskog navještaja".

Stoga se Canite et psallite preporuča svima koji vide kako sveta glazba otkriva Božju ljepotu i čudesno pripovijeda njegova djela spasenja.

Skladatelj crkvene glazbe

Maestro Martinjak rođen je 4. kolovoza 1951. u mjestu Gornja Voća, na sjeveru Hrvatske. Nakon osnovne škole upisao se u gimnaziju na Šalati, a potom i zagrebački KBF. Za svećenika je zaređen 1976. Po završetku studija crkvene glazbe u Rimu počeo je predavati na KBF-u gdje je danas redoviti profesor u trajnom zvanju. Od 1992. član je Biskupske komisije HBK-a za liturgiju, a od 1995. stalni član Europskog udruženja crkvenih glazbenika.

Kao regens chori u zagrebačkoj katedrali ostvarivao je godišnje više od 80 nastupa, a uz skladateljski, bavio se i spisateljskim radom. Predsjednik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika.