ned, 09. travnja 2023. 13:27
Djelo se bavi odnosima između vjere i ljubavi te može biti poticaj vjernicima na njihovu putu promišljanja o Bogu, ali i onima koji "ne vjeruju" ili su suočeni s nesigurnostima u traganju za apsolutnom tajnom.
Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik
Knjiga Tomáša Halíka Želim da postojiš. O Bogu ljubavi sastoji se od 14 cjelina, a na 235 stranica tiskala ju je nakladnička kuća Kršćanska sadašnjost u srpnju 2022. Kao polazište autor uzima dva karakteristična kršćanska aspekta: ljubav prema Bogu i ljubav prema neprijateljima.
Poziv na preispitivanje
Halík tako djelo započinje promišljanjem o ljubavi – odakle i kamo. Spominje se brojnih biblijskih izričaja, a piše i iz vlastita iskustva nakon 35 godina pastoralne službe. Smatra kako je ljubav po svojoj biti religiozna, teološka tema kojom bi se trebala baviti kršćanska teologija te zahvatiti njezinu radikalnost i dubinu svojim pogledom vjere. On ne želi govoriti o ljubavi kao o privatnom osjećaju jer smatra, osvrćući se na Teilharda de Chardina, kako je ona jedina snaga koja povezuje, a da ne razara. Promatra i susret te sukob triju struja u Europi danas – kršćanstva, „laicističkog humanizma“ i „novog poganstva“.
Autor svjedoči kako je postupno naučio tako čitati Bibliju da u njoj ne traži odgovore, nego pitanja. Iznosi stoga svoje uvjerenje kako su zapitanosti „Postoji li Bog?“i „Ima li ljubav smisla?“, ne samo međusobno uvjetovane, nego na kraju i iste, samo drugačije postavljene. On piše i o oprječnostima ljubavi i vjeri te navodi kako suprotnost ljubavi nije mržnja, nego sebeljublje, a suprotnost vjeri nije ateizam, nego pobožanstvenjenje sebe. Rješenje je ostati na pravoj strani – ljubiti Boga.
Tomáš Halík, katolički svećenik, sociolog i filozof, rođen je 1948. u Pragu. Premda je kršten kao dijete, roditelji mu nisu bili praktični katolici te se s 18 godina, pod utjecajem Gilberta Keitha Chestertona i Grahama Greena, obratio na katoličanstvo. Studirao je i doktorirao na Karlovu sveučilištu u Pragu 1972. Zbog svog govora na obrani doktorske disertacije došao je u sukob s tadašnjim komunističkim vlastima te mu je bilo zabranjeno akademsko djelovanje. Ipak, priznat je i cijenjen u akademskim krugovima te je 1980-ih pokrenuo razne inicijative na području vjerske, društvene i kulturne slobode. Autor je brojnih knjiga i dobitnik značajnih nagrada i priznanja.
O slici Boga
Kako doći do toga rješenja i nadići sebe, odgovara Halík u ovom djelu po kome čitatelj može preuzeti rizik, pristati na izazov i stupiti u prostor tajne, ali i imati pomoć u odnosu prema stvarnosti svijeta, tj. neprijatelju. Jer, kako piše, premda Isusov poučak „Ljubite svoje neprijatelje“ zvuči vrlo zahtjevno, autor promišlja o neprijateljstvu kao uzajamnu odnosu te tvrdi kako prestajemo imati neprijatelja onoga trenutka kad se odbijemo ponašati neprijateljski prema nekomu.
„Knjiga Želim da postojiš. O Bogu ljubavi puna je neočekivanih uvida, čime poziva na preispitivanje i propitivanje vlastitih slika Boga kako bi ona mogla postati jasnija i potpunija“, opis je nakladnika. Zato se preporuča svima koji žele učiti o ljubavi jer je ona „tako duboko ljudska da kao ništa drugo svjedoči o dubini u kojoj je čovjek više nego čovjek, u kojoj čovjek nadilazi samoga sebe“, kako je zapisano u zadnjem poglavlju Ples ljubavi.