Osvrt na knjigu Kršćanske sadašnjosti "Medicina u Bibliji"


U vremenu u kojem se svijet suočava s pandemijom „koronavirusa“, medicina i lijekovi postali su još aktualnija tema nego inače stoga knjiga „Medicina u Bibliji“, autora Luciana Sterpellonea može biti odličan izbor za čitanje za vrijeme karantene.

Luciano Sterpellone u knjizi Medicina u Bibliji dohvaća se hrane i načina njezina pripremanja, svakodnevnih higijenskih mjera, odnosa među supružnicima, prakse obrezanja, brige za majku i njege djeteta, shvaćanja života i bolesti; podrobno i slikovito govori o naravi ″zala″ koja su pogodila Egipćane, o gubi i velikim epidemijama, sredstvima kojima su se u to doba liječile male i velike bolesti, o terapeutskoj uporabi vode i biljaka.

„Brojne su rane što ih je čovjek zadao zemlji koja je više puta, u ravnodušju mnogih, pokazala svoju bol. U ovome svijetu koji Gospodin voli više nego mi, išli smo dalje punom brzinom, osjećajući se snažni i sposobni za sve“, rekao je uz ostalo papa Franjo dana 27. ožujka na praznome i kišom okupanome Trgu Svetoga Petra. Papa je molio za zaustavljanje pandemije respiratorne bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom. Zatim je rekao: „Pohlepni za profitom, pustili smo da nas potpuno obuzmu stvari i omami žurba. Nismo se zaustavili pred Tvojim pozivima, nismo se probudili pred svjetskim ratovima i nepravdama, nismo čuli krik siromaha i našega teško bolesnog planeta. Nastavili smo nesmiljeno dalje misleći da ćemo uvijek ostati zdravi u bolesnome svijetu. Sada, dok smo na nemirnome moru, zazivamo te: ʹProbudi se, Gospodine!ʹ“, piše na stranici vaticannews.va.

U enciklici Laudato si', koja govori o „brizi za zajednički dom“, objelodanjenoj 2015., papa Franjo se osvrće i na izvještaje o stvaranju u Knjizi Postanka te napominje da oni „upućuju na to da se ljudski život temelji na tri tijesno povezana i isprepletena odnosa: s Bogom, s bližnjim i sa zemljom“ (br. 66). Ova tri bitna odnosa čovjek je raskinuo, a taj raskid je grijeh. „Sklad između Stvoritelja, čovjeka i cijeloga stvorenog svijeta raskinut je zato što smo si umislili da možemo zauzeti Božje mjesto i odbili priznati se ograničenim stvorenjima“, napisao je Sveti Otac u enciklici Laudato siʹ. Upozorio je na 2. poglavlje Knjige Postanka gdje piše: „Jahve, Bog, uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obrađuje i čuva“ (Post 2,15). Narušavanje sklada između „obrađuje“ (ekonomije) i „čuva“ (ekologije) čovjek danas osjeća bolnije nego ikada prije. Ugrožen je planet i s njime opstanak šumâ i pitke vode, biljnih i životinjskih vrsta, čega ne može biti pošteđen ni čovjek.

„Dolazimo do pitanjâ: Je li kazna za čovjekovo narušavanje sklada između Boga, sebe i stvorenoga svijeta uz ostalo i pandemija bolesti COVID-19 koja u ovo vrijeme pogađa cijelo čovječanstvo? Što nam je činiti da se izbavimo, pronađemo spas za naš bolesni planet i ljudski rod? Papa je na praznome Trgu Svetoga Petra o tome rekao, zazivajući Boga i obraćajući se čovjeku: 'Pozivaš nas da ovo vrijeme kušnje shvatimo kao vrijeme izbora. To nije vrijeme Tvojega suda, nego našega suda: vrijeme da se izabere što je važno, a što prolazno, da se odvoji ono što je potrebno od onoga što nije. Vrijeme je da tijek svojega života ponovno usmjerimo prema Tebi, Gospodine, i prema drugima'“, dio je osvrta kojeg prenosi vaticannews.va.

U izdanju Kršćanske sadašnjosti pojavila se početkom 2020. knjiga s naslovom Medicina u Bibliji a podnaslovom Kada su bolesti dolazile s neba. Autor je talijanski liječnik Luciano Sterpellone. Posebice zainteresiran za povijest medicine, autor je nastojao u cijelosti proučiti i na organski način objediniti privlačnu i poticajnu temu medicine u biblijskim spisima. Odgovor na pitanje o razlogu bolesti i njezinim možebitnim nadnaravnim uzrocima, nije ni jednostavan ni jednoznačan. Biblija o tome nudi mnoštvo primjera, tumačenja i objašnjenja; od prvih spisa Staroga zavjeta do novozavjetnih knjiga.

Autor, među ostalim, podastire odgovore na pitanja zašto je Židovima zabranjeno jesti svinjetinu, koliko su često morali prati ruke, koliko je trajalo babinje i koliko su dugo Židovke dojile djecu, zašto su se Židovi obrezivali i koju su plastičnu operaciju onodobni ljudi poznavali, od čega je bolovao Job, tko se liječio muzikoterapijom itd.

Židovska je civilizacija već u svojim prvim izrazima tipično teurgična. Teurgija je podrijetlom grčka riječ i znači ʹBožje djelovanjeʹ, a ustvari se izvorno odnosi na neki oblik božanske magije kojom se zazivaju nadnaravne sile, ono što se nalazi u onostranosti, odakle dolazi u ovosvjetskost, čovjekov svijet. U Bibliji, posebice u Starome zavjetu, stalno svjedočimo borbi između primitivnih magijskih praksi i vjere utemeljene na Božjoj objavi. Velik korak prema dokidanju praznovjerja i vračanja učinilo je kršćanstvo. Bogočovjek Isus Krist je za vrijeme svojega zemaljskog života liječio i iscjeljivao od brojnih bolesti, premda najvažnija svrha Njegova utjelovljenja ne bijaše liječenje ljudi ni potpuno uklanjanje patnje iz njihovih ovozemaljskih života. Sve u svemu, Isus Krist pokazao se savršenim liječnikom i ujedno savršenim lijekom.

„Treba reći da, za razliku kod drugih naroda drevnoga istoka, Židovi pojavu bolesti nisu povezivali s izravnim zlim utjecajem, nego su bolesti smatrali izrazom Božje srdžbe. Svemogući Bog, uvrijeđen čovjekovim grijesima i njegovom neposlušnošću, kažnjava, ali i iscjeljuje, uz uvjet da čovjek odnosno čitav narod to zasluži: 'Budeš li zdušno slušao glas Jahve, Boga svoga, vršeći što je pravo u njegovim očima; budeš li pružao svoje uho njegovim zapovijedima i držao njegove zakone, nikakvih bolesti koje sam pustio na Egipćane na vas neću puštati. Jer ja sam Jahve koji dajem zdravlje', čitamo u 15. poglavlju Knjige Izlaska (Izl 15,26)“, piše u osvrtu.

S druge strane, pravednik Job pogođen je najgorim nesrećama i bolestima, premda bi zbog svoje pravednosti i čestitosti trebao biti oslobođen srdžbe Gospodnje. I Job i njegovi bližnji uporno se pitaju o razlogu nevoljâ koje su se na njega sručile jedna za drugom.

I na to pitanje, uz brojna druga, neka već spomenuta, mogu se pronaći vjerodostojne i na vjeri zasnovane odgovore u novoizišloj knjizi Kršćanske sadašnjosti Medicina u Bibliji.

T.M.I., KT