Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik

Knjigu Bog i evolucija. Teološka šetnja evolucijskim perivojem napisao je moralni teolog prof. dr. vlč. Tonči Matulić. Nakladnik je Kršćanska sadašnjost, a djelo je svjetlo dana ugledalo u veljači 2024.

Recenzenti su: dr. sc. Krunoslav Brčić-Kostić, prof. dr. sc. Nenad Malović i doc. dr. sc. Branko Murić.

Sastoji se od devet poglavlja predstavljenih na 435 stranica.

Matulić počinje od nekih obilježja suvremena ozračja u dijalogu teologije i prirodnih znanosti obrazlažući fenomene ateizma, znanstvenog i vjerskog fundamentalizma te nužnosti prevladavanja sukoba i razvijanja dijaloga ovih dviju, moglo bi se kazati, suprotnosti. Time je otvorio glavnu temu koju je potom detaljnije predstavio promišljanjima koja su na vidjelo iznijela nekoliko različitih modela odnosa vjere i znanosti. Uz to, autor je posebice istaknuo posredničku ulogu filozofije „od koje teologija puno očekuje jer se dijalog između znanosti i teologije ne vodi ni u laboratorijima ni u crkvama, nego u javnom racionalnom diskursu koji zahtijeva susret ljudskih osoba“.

S obzirom da je crkveno učiteljstvo od sredine 20. stoljeća započelo pozitivno vrjednovati doprinose teorije evolucije, jedno cijelo poglavlje posvećeno je teoriji evolucije u izjavama učiteljstva i u teologiji. Time je čitatelju omogućeno upoznavanje „iskrenih i dobronamjernih napora papinskoga učiteljstva i teologije u promicanju i razvijanju dijaloga Crkve i modernih prirodnih znanosti“. Sustavno znanstveno objašnjenje prema kome živa bića evoluiraju izazov je za vjeru, ali ako taj „zakon“ nije zatvoren duhovnome, otvorena su vrata dijalogu te se onda skupa mogu otkrivati kao „divno djelo dobroga i mudroga Stvoritelja koji je sve s nježnom ljubavlju stvorio i sva bića uzdržava i usmjerava ih prema njihovu krajnjem cilju“.

Matulić potom piše o izazovima hominizacije u svjetlu evolucije te, među ostalim, navodi kako očovječenje bitno uključuje proces humanizacije, odnosno uljuđivanja. Kritički zatim promišlja o podrijetlu čovjeka s posebnim osvrtom na misao Charlesa Darwina te piše kako je teološko čitanje Podrijetla čovjeka i Postanka vrsta važno i vrijedno za vjeru u stvaranje, „ali samo kad je oslobođeno metafizičkih pretenzija, a podastrte se prirodoznanstvene dokaze uzima u granicama prirodnih znanosti“.

„Čovjekova zlodjela tijekom povijesti do danas nisu manifestacija njegova životinjskog podrijetla, nego svjesna i hotimična odbijanja da bude i ostane ljubljeno božansko stvorenje pozvano u zajedništvo života sa svojim Stvoriteljem“ (str. 286)

Autor propituje i evolucijsko podrijetlo morala koje se nametnulo nakon formiranja teorije te piše o ispravnu shvaćanju ljudske naravi. Osvrće se na počelo tajne života „skrivene u Bogu i genomu“ pišući često o čovjeku, čudesnom daru žive prirode i još čudesnijem Daru Životvorca, koji treba postati čovječniji.

Na kraju knjige Matulić govori o životu u zajedničkom domu u svjetlu ekološke krize kako bi ponudio teološku perspektivu ozdravljenja osnovnih ljudskih odnosa koji svoj krajnji temelj imaju u Bogu, a djelo zaključuje promišljanjem o ljudskoj duši pod naslovom Duša u svjetlu evolucije stvorenja – jedno provokativno objašnjenje podrijetla i naravi ljudske duše.

Knjiga Bog i evolucija prema ocjenama značajna je za znanost i može biti „dodatni oslonac“ onima koji su već upoznati s pojedinim pitanjima odnosa vjere i znanosti. S obzirom da pokazuje stav Crkve naspram znanstvenih teorija, ali donosi i kritičko mišljenje, može biti temelj daljnjim istraživanjima. „Autor u knjizi temeljito argumentira zašto dolazi do nesklada između teologa i znanosti te daje odgovore kako to spriječiti (…) Ova je knjiga važan doprinos cjelovitom pogledu na znanost i teologiju“, zapisao je u recenziji Brčić-Kostić, a Malović je ocijenio kako djelo „bez sumnje, barem sljedećih nekoliko godina (ovisno o daljnjem razvoju prirodnih znanosti, filozofije i teologije), može biti vademecum svima onima koji se zanimaju za teme odnosa vjere i znanosti“.

S obzirom da je, prema Murićevu mišljenju, logički raspoređena, može biti zanimljiva i onima koji se tek upoznaju s tematikom, a kako je iznimno vrijedna, toplo se preporuča.

(Tekst je izvorno objavljen u Katoličkom tjedniku br. 16, 21. travnja 2024.)