Pon, 14. Kolovoz 2023. 15:43
Knjiga predstavlja sustavni pregled razvoja teološkog promišljanja o Biskupskoj sinodi i sinodalnosti uopće, te je poticaj na koračanje tim putem što je i poziv svakog kršćanina.
Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik
Djelo Sinodalnost: novi dinamizam. Sinodalna Crkva i biskupska sinoda napisao je na njemačkom i talijanskom jeziku mons. Nikola Eterović 2017., a na hrvatskom je izišlo 2022. u izdanju Kršćanske sadašnjosti.
Za prijevod je zaslužan Slavko Antunović, a knjiga se sastoji od dvaju dijelova i šest poglavlja.
Kako je zapisano u Predgovoru, prijevod knjige je potaknut pripremama za XVI. opću redovitu skupštinu Biskupske sinode koja će se održati u listopadu 2023. Uz to, u hrvatskom izdanju nalaze se i nadopune određenih podataka kao i novi, drugačiji, prvi dio.
A u njemu autor promišlja o sinodalnoj Crkvi, odnosno donosi prikaz sinodalnosti prema Međunarodnoj teološkoj komisiji te o papi Franji i sinodalnosti. Piše tako o stožerima sinodalnosti, nužnostiRiječi Božje, ali i, s obzirom kako Papa često govori o tome, o njezinim pozitivnim te mogućim negativnim oznakama. Stavlja zatim u oprječnost dar Duha Svetoga, zajedništvo i poslanje te sudjelovanje s parlamentarizmom, formalizmom, intelektualizmom, imobilizmom te klerikalizmom.
Piše također o sinodalnom stilu koji mora biti obilježen stilom Isusa Krista koji je "susretao ljude, slušao njihova pitanja i probleme te im olakšavao razlučivati što trebaju činiti kako bi baštinili vječni život". Govori stoga o važnosti susreta, slušanja i razlučivanja koji su međusobno isprepleteni, a vode do "vezanja srca" za dobro. Piše kako će mnoge stvari biti objašnjene tijekom sinodalnog puta, ali kako su kršćani već sada pozvani djelovati sinodalno.
U dijelu o Biskupskoj sinodi autor tumači zajedništvo, biskupski kolegijalitet i sinodalnost kao temeljne kategorije. Pozornost posvećuje i razvoju sinodalnosti u Crkvi, ekumenskim koncilima, dijecezanskim sinodama, institucijama sinodalne naravi zadnjih 50 godina te o odnosima između Ekumenskog koncila i Biskupske sinode. Dotiče se sinodalnih skupština te donosi prijedloge za "daljnji razvoj Biskupske sinode kao izraza obnovljenasinodalnog dinamizma".
U knjizi su, uz promišljanja, donesene i značajnije izjave Rimskoga biskupa o sinodalnosti u Crkvi, koje pokazuju njegovo posebno zanimanje za ovaj vid crkvenog djelovanja, ali i usmjeravaju razmišljanje teologa koji su pozvani također o ovome razmišljati i pridonositi oblikovanju teologije sinodalnosti.
Eterović o svemu tome promišlja kako bi se pridonijelo "da se ostvari želja pape Franje za jačanjem zajedničkog hoda 'laika, pastira, biskupa i rimskog biskupa', kako bi se gradilo 'sinodalnu Crkvu koja je Crkva slušanja, sa sviješću da je slušati više od čuti'", kako je zapisao u Zaključku. A, s obzirom da sinodalnost, kao i crkveno zajedništvo i kolegijalitet postoje od početka Crkve, važno ih je rastumačiti, pa će ova knjiga čitatelju pomoći u toj nakani.
Autor želi da djelo potakne raspravu o daljnjem razvoju djelovanja Biskupske sinode, a, kako je izdavač naveo, ono je "ujedno i vrijedan doprinos nužnoj promjeni mentaliteta svih članova Crkve koja će omogućiti da sinodalnost zaživi na svim razinama i u cijeloj Crkvi".
Stoga se toplo preporuča teolozima, ali i vjernicima laicima jer su svi kršćani pozvani na sinodalni hod.
Mons. Nikola Eterović hrvatski je nadbiskup i crkveni diplomat, rođen na Braču 20. siječnja 1951. Za svećenika je zaređen 1977. Doktorirao je teologiju na Gregoriani, a licencijat crkvenog prava stekao na Papinskom lateranskom sveučilištu.
Službovao je kao sisački nadbiskup, naslovni vinkovački nadbiskup te u nuncijaturama Obale Bjelokosti, Španjolske i Nikaragve,a od 1990. u Državnom tajništvu Svete Stolice u Rimu. Od 1999. bio je apostolski nuncij u Ukrajini, a od 2004. generalni tajnik Biskupske sinode u Rimu.
Već desetljeće obavlja službu apostolskog nuncija u Njemačkoj.