Sub, 27. Travanj 2024. 17:06
Djelo predstavlja zbirku kratkih priča u kojima autor donosi samoopažanje emocija, ljudskih odnosa i životnih situacija, što nadahnjuje i potiče na promišljanje.
Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik
Knjigu Priča o njoj napisao je hercegovački franjevac Miljenko Stojić, a zbirka je na 93 stranice svjetlo dana ugledala u studenom 2023. Nakladnici su ogranci Matice hrvatske u Čitluku i Opuzenu koje zastupaju Andrija Stojić i Miroslav Vidović.
Urednik ovoga izdanja je Ljubo Krmek, a recenziju potpisuju Zdravko Kordić i Mate Kovačević.
Zbirka se sastoji od 12 kratkih priča u kojima Stojić čitateljima opisuje hrvatsku stvarnost proteklog stoljeća, a naglasak je na identitetu čovjeka, njegovim mislima, strahovima i nadanjima. Autor tako piše o ljubavi, gubitku, životnoj borbi, pronalasku smisla…
Premda nije među glavnim temama, već u prvoj priči nazvanoj Pivac mogu se primijetiti i religijski elementi.
Likovi su obični ljudi s kojima se svatko može poistovjetiti. Bez obzira na njihove mane ili pogreške, suosjećanje čitatelja lako je izazvati jer su uvjerljivi i imaju duboke emocije, prikazuju unutarnje sukobe te vode kroz različita iskustva. „Stojić je jednostavan: jednostavan jezik, jednostavna domaća, a aktualna tema i dilema“, kako je zapisao Kordić, a likovi su jedinstveni bilo da je riječ „o Pivcu, Profesoru, Purgeru i Hercegovcu, nacionalnom neprijatelju“.
Autor piše o ratu i miru, komunističkom vremenu, ali i onom novijem – u doba pandemije. Predstavlja tragične sudbine Hrvata u ratovima, ali i teškim razdobljima režimskih vladavina. Piše i o problemu samoubojstava u braniteljskoj populaciji nakon posljednjeg rata te njihovim obiteljima, problemima zapošljavanja, nevoljama hercegovačkih franjevaca, ali se bavi i moralnim pitanjima poput dobrote, oprosta, zla…
„Televizor je upalila u vrijeme Dnevnika. Mrzi te vijesti, ali mora ih gledati. Ne može se ostati gluh na događanja oko sebe ma kako god ih prikazivali. Valjda će ih netko konačno naučiti domoljublju i umješnosti, ovdje u slobodnoj Hrvatskoj. Valjda. Slobodnoj? Valjda!“ (str. 46)
Kroz Knjigu priča o njoj Stojić pokazuje kako je duboko povezan s ljudskim emocionalnim iskustvom te ga uspijeva pretočiti u riječi. Svojim pripovijedanjem zabavlja, nadahnjuje, ali i potiče na razmišljanje o vlastitim unutarnjim svjetovima i opstojnosti. „Fra Miljenko je seizmograf svih društvenih zbivanja i problema, kao pjesnik, kao intelektualac (…) Ove su me priče dirnule i dodirnule, ne samo u srce, nego su me intelektualno i spiritualno jednostavno ostavile nemirnim – uz/nemirenim“, zapisao je Kordić dok Kovačević u svojoj recenziji zanimljiva naslova Stojićevi snopovi zlatne svjetlosti piše kako premda nazivi priča odaju jednostavnost, svojim raspletom one postaju umjesto običnih neobične. „Takav 'stojićevski' rasplet ne traži samo čitateljevu suradnju, inače poznatu u suvremenoj književnosti, nego ga, kao sudionika u pripovjednom procesu, potiče na djelatno doumljivanje“, stoji u ocjeni Mate Kovačevića.
Zato se djelo preporuča svima jer odiše toplinom i srčanošću, a djeluje i na um te dovodi do otkrivanja bogatstva ljudskog iskustva.
Miljenko Stojić rođen je 1. lipnja 1960. u Dragićini kod Međugorja. Nakon osnovne škole u Čerinu završio je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, a studij teologije i filozofije u Zagrebu, Sarajevu i Jeruzalemu. Magistrirao je kršćansku duhovnost u Rimu. Član je nekoliko udruga; piše pjesme, oglede, djela za djecu, kratke priče, književnu kritiku i novinarske članke, te uređuje i prevodi knjige.
Priča o njoj treća je Stojićeva zbirka kratkih priča.