Piše: Brane Vrbić

Ujedno nas je podsjetio na uglavnom zapostavljenu i zaboravljenu vrijednost godišnjaka – almanaha. Nekada, osobito u XIX. i prvoj polovini XX. stoljeća, godišnjaci su bili nezaobilazni izvori informacija i znanja. Hercegovina Franciscana nam je ogledni primjer koji potvrđuje da i u današnjem vremenu godišnjaci imaju što reći.

U uvodniku 1918. – 1968. – 2018. prijelomne godine u povijesti glavni i odgovorni urednik dr. fra Tomislav Pervan je napisao: „Kao i u svim dosadašnjim brojevima, tako i u ovome, želimo biti aktualni, ponuditi općinstvu raznovrsno štivo, prema osobnom nahođenju i ukusu. Vjerujemo da svatko može pronaći nešto za osobnu (na)dogradnju. Htjeli bismo i na ovaj način ostaviti iza sebe trag pismene kulture hercegovačkih franjevaca za potonje naraštaje.“ I već kada pogledom pređete preko sadržaja, a posebno kada iščitate ovaj godišnjak, uvjerit ćete se da je Hercegovina Fransciscana za 2018. godinu u toj nakani i uspjela.

U Uvodnom slovu urednik je podcrtao važnost obljetnica: 1918. je završen Prvi svjetski rat a s njim su povezana i Fatimska ukazanja; 1968. je godina studentskog bunta i prevrata svih dotadašnjih vrijednosti; to je i godina gušenja Praškog proljeća u Istočnom bloku…. No to je i vrlo važna godina za Crkvu, prije svega za ispravno iščitavanje i provedbu smjernica Drugog vatikanskog sabora. Enciklika Humanae vitae Sv. pape Pavla VI., objavljena u srpnju 1968., uzburkala je duhove i u Crkvi, a njen dalekosežni značaj (ne kontracepciji) danas možemo u punini prepoznati. Te iste godine Pavao VI. je na kraju Godine vjere objavio i Vjerovanje naroda Božjega, a svjetlost dana je ugledalo i iznimno važno djelo Uvod u kršćanstvo tada mladog teologa Josepha Ratzingera – sadašnjeg pape u miru Benedikta XVI. Veliki katolički mislilac i teolog Romano Guardini je preminuo 1968., a 1918. godine je i 100. obljetnica objavljivanja njegova teološkog prvijenca O duhu liturgije. Trideset godina navršilo se i od smrti velikoga teologa Hansa Ursa von Balthasara… Zaista puno je iznimno značajnih obljetnica koje su se slile u 2018. godinu. Sam će mi urednik kazati da mu je žao što ovaj godišnjak ne donosi članke o enciklici Humanae vitae ili pak osvrt na Uvod u kršćanstvo. No očito te će priče biti ispričane u nekom od novih izdanja ovog almanaha.

Hercegovina Franciscana nam na 408 stranica donosi 31 tekst podijeljene u osam dijelova. U kratkim crtama pogledajmo o čemu sve možemo čitati na stranicama ovog almanaha.

Prvi dio nosi naziv Prigodnice. Na tragu obljetnica je članak dr. fra Ivana Dugandžića 50 godina Biblije na hrvatskome jeziku. Kao što i sam naslov kaže, članka je posvećen 50. obljetnici tiskanja prvoga cjelovita prijevoda Biblije na hrvatski jezik 1968. godine, epohalnom događaju u hrvatskom narodu koji se zbio u olovnim godinama komunističke strahovlade. Dr. fra Tomislav Pervan donosi povijesno-teološki osvrt (uvod) te cjeloviti tekst Vjerovanja Božjeg naroda kojeg je 30. lipnja 1968. objavio danas sveti papa Pavao VI. Članak je naslovljen - Pavao VI. – Vjerovanje Božjega naroda, uz pedesetu obljetnicu proglašenja (1968. – 2018.).

Stožerni dio Hercegovina Franciscana nosi naslov Članci – rasprave – studije. Taj dio otvara članak dr. fra Ivana Dugandžića ΓΝΌΝΤΕΣ ΤῸΝ ΘΕῸΝ... (Rim 1,21) (Ne)Mogućnost prirodne spoznaje Boga u Pavla?. Članak se bavi pitanjem prirodne spoznaje Boga u apostola Pavla u svjetlu naglašena zanimanja mnogih suvremenih nekršćanskih filozofa za njegove poslanice. Dr. fra Ivan Ivanda potpisuje članak Teologija križa Benedikta XVI. Autor ukazuje na Ratzingerovo teološko polazište da je „križ je izvor kerigme i ispovijedanja vjere rane Crkve, jer se u njemu vidjelo identitet Isusove osobe, njegovih riječi i djela.“

„Najkraće što se može za Romana Guardinija reći kazao je njegov učenik J. Ratzinger, potonji Benedikt XVI. Guardini je 'stoljetni dar', 'dar stoljeća' Crkvi i svijetu. Talijanska duša koja je stasala u Njemačkoj, ucijepila se u njemački jezik i kulturu. Bio je i ostao primarno svećenik, a to uključuje život u Crkvi, s Crkvom za Crkvu. Kao svećenik Guardini je cijeloga života navjestitelj, odgojitelj, kerigmatik, savjetnik, dušobrižnik i orijentir nebrojenima, putokaz mnogima…“, tim riječima započinje članak dr. fra Tomislava Pervana (Romano Guardini – snažan, utjecajan, zaboravljen Prolegomena iznimnoj teološkoj egzistenciji minuloga stoljeća) o zaboravljenom velikanu Katoličke Crkve prošlog stoljeća.

Mogli bismo kazati da je Romano Guardini središnja osoba Hercegovina Franciscanae za 2018. godinu. To potvrđuje i članka dr. fra Ivana Ivande Guardini i Balthasar – Dodirne točke. U njemu autor sagledava dvojicu velikih teologa prošloga stoljeća, Romana Guardinija (1885. – 1968.) i Hansa Ursa von Balthasara (1905. – 1988.) te ističe „….želimo ih staviti jednog pored drugoga, uočiti njihovu blizinu i odstojanje, svratiti pozornost na ono što je Guardini nazvao 'srodno-različito'.“

Dr. Ivan Kordić sa zagrebačkog Instituta za filozofiju autor je članka Rupčićevo razumijevanje međugorskih događanja. Kordić u tekstu piše da je fra Ljudevitu Rupčiću „trebalo mnogo vremena, istraživanja, ispitivanja vidjelaca, razgovora sa svećenicima i hodočasnicima, da bi postao ne samo promatrač nego i branitelj vidjelaca“. Dr. fra Ante Bekavac potpisuje članak Socijalna etika – djelotvorna praksa u kojem između ostalog kaže da je „na Crkvi odgovornost kao i na svima kojima je stalo do društvenih odnosa da budu utemeljeni na odgovornosti i moralnosti koja će imati za posljedicu dobro čovjeka.“

Potom slijede članci fra Serđe Ćavara Neki obrisi duhovnosti rada u suvremenom društveno-kulturološkom kontekstu; fra Antonia Petrica Prilike u zapadnom dijelu Hercegovine od 1720. do 1800. godine; dr. Marinke Šimić sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu Zaboravljene riječi širokobriješkoga kraja skrivene u toponimima.

Iz članka dr. fra Draženka Tomića Romi u časopisu Kršćanska obitelj (Mostar, 1900. – 1920., 1938. – 1944.) saznajemo, vrijedno i zanimljivo i iz kuta današnjih aktualnih rasprava o vremenu Drugog svjetskog rata, da autori u časopisu spram Roma „ne upotrebljavaju rasistički govor ni govor mržnje, pa ni u teškim okolnostima II. svjetskoga rata. Naprotiv, oni izričito opominju da sa svima treba biti milostiv i nikoga ne ponižavati.“

U dijelu godišnjaka naslovljenog Iz franjevačke baštine dr. fra Robert Jolić potpisuje članak Župa Ružići (Drinovci) u tursko doba dok nas dr. Pavo Knezović u članku Barišićeva pisana ostavština upoznaje s dijelom pisane ostavštine biskupa fra Rafe Barišića (1797. – 1863.). Taj dio godišnjaka zatvara rad fra Ante Pranjić, Pučko vjerovanje u djelu Vrata nebeska i život vičnji teološko-pastoralne knjige fra Ivana Ančića (1624. – 1699.) iz 1678. godine.

Prijevodi nam donose članak nedavno preminuloga klasika kršćanske misli Roberta Spaemanna Svjetski etos kao 'projekt' objavljen prvi put 1996. godine u prijevodu dr. fra Ivana Dugandžića.

Dio In memoriam otvara tekst fra Joze Grbeše Šutnja je božji prvi jezik. Sve ostalo je loš prijevod. In memoriam: Thomas Keating (1923. – 2018.). O. Thomas Keating je jedan je od glavnih arhitekata i učitelja kršćanskoga kontemplativnog molitvenog pokreta. Fra Ante Marić autor je teksta Zvonimir Perko Đona koji govori o slikaru i vjerniku (1953. – 2018.) iz Dobrkovića pokraj Širokoga Brijega.

Miscellanea je dio godišnjaka koji nam u tekstu Marija – kraljica patrijarha i proroka ukazanja u La Saletteu, Francuska, 1846. koji je priredio dr. fra Tomislav Pervan govori o ukazanju koje se zbilo 19. rujna 1846., koje je potreslo Francusku, a potom i cijeli svijet. Isti autor potpisuje članak Pjesma nade u doba nevolje u povodu 200. obljetnice pjesme Tiha noć – sveta noć'.

Ljetopis je dio almanaha koji je priredio dr. fra Robert Jolić i donosi nam Ljetopis Hercegovačke franjevačke provincije, odnosno sve važne događaje iz 2018. za tu Provinciju.

Hercegovina Franciscana svoj 14. broj zaključuje s Prikazima. Tekstovi dr. Pavla Knezovića i dr. fra Robert Jolić osvrću se na zbornik Opera Dei revelare honorificum est (Zbornik radova u čast Bazilija Pandžića). Dr. Robert Jolić donosi prikaz knjige Mile Bogovića Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti i knjige fra Antonia Šakote Sveta Zemlja, dok iz pera dr. Ivice Šarca možemo saznati više o monografiji Župa Brotnjo Gradnići. Dr. Marinka Šimić predstavlja knjigu Sabrana djela fra Martina Mikulića koju je priredio dr. fra Robert Jolić koji pak promišlja i o knjigama Darka Hudelista Rim, a ne Beograd, Ive Lučića Vukovarska bolnica svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka i Vladimira Šeksa Državni udar. Kako su Manolić i Mesić rušili Tuđmana i Hrvatska politika prema BiH, 1. i 2. dio. Godišnjak zatvara prikaz knjige Ivice Musića Geniji, varalice i oni treći koji potpisuje dr. Pavle Knezović.

Hercegovina Franciscana je u potpunosti ispunila svoju zadaću. Donijela nam je studije, članke, osvrte, tekstove koja nam mogu biti vjerska, ali i znanstvena nadogradnja na različitim poljima te je potvrdila zašto se godišnjaci njezinog sadržaja i profila trebaju naći u našim rukama, knjižnicama i kućnim bibliotekama.