Izvedena Palestrinina „Missa Papae Marcelli“


Pod dirigentskom palicom maestra don Dragana Filipovića, ansambl „Continuo“ koji čine mladi glazbenici iz Hercegovine, ujedno i članovi Udruge „Kulturni preporod“, izveli su u nedjelju, 16. studenoga, u prepunoj crkvi Sv. Mateja u Mostaru djelo „Missa Papae Marcelli“ talijanskoga skladatelja Giovannija Pierluigija da Palestrine.

Koncertu je prethodila sveta misa koju je predvodio biskup mostarsko-duvanjski i upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, a u koncelebraciji su bili domaći župnik don Tomislav Ljuban, kancelar i tajnik don Antonio Zirdum i župni vikar don Mate Galić. Tijekom mise pjevao je akademski zbor Pro musica iz Mostara također pod ravnanjem maestra don Dragana Filipovića, javlja CNAK.

Na početku koncerta nazočne je pozdravio župnik don Tomislav koji je ukratko predstavio djelo Missa Papae Marcelli.

Na kraju se nazočnima obratio i prof. Emil Bevanda, jedan od izvođača, te zahvalio osobito maestru don Draganu koji je prihvatio biti umjetnički voditelj u izvedbi ovoga zahtjevnog djela, kao i svojim kolegama, posebno Luki Periću koji je začetnik ideje izvođenja upravo ovoga djela.

Izvođači su bili: Barbara Čarapina i Svjetlana Rezić (sopran I), Ana Pehar, Jasna Martinović i Josipa Jerkić (sopran ll), Matej Perić i Matea Čule (alt i tenor I), Josipa Bošnjak i Marija Zubac (alt i tenor II), Luka Perić i Danijel Perić (bas I) te Emil Bevanda i Tomislav Perić (bas II).

Missa Papae Marcelli sastoji se, kao i većina renesansnih misa od dijelova: Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus / Benedictus i Agnus Dei. Treba reći da je treći Agnus Dei zaseban stavak i označen kao Agnus II. Misa je slobodno komponirana, nije zasnovana na cantus firmusu, parafrazi ili parodiji koja se uzimala iz gregorijanskih koralnih napjeva. Može se reći da zbog toga Misa nije tematski dosljedna kao Palestrinine mise temeljene na modelima. To je prvenstveno Misa sa šest glasova, ali kombinacije glasova variraju kroz cijelo djelo. Palestrina sklada i Agnus II. za sedam glasova u koje ugrađuje trodijelni kanon koji počinje s glavnim motivom. Može se primijetiti da je korištenje punih snaga rezervirano za specifično nizanje dijelova u tekstu. Glazba je postavljena prvenstveno u homoritmičkome, deklamacijskome stilu, s malo preklapanja teksta i općom preferencijom za blokovske akorde. Na takav način tekst se jasno čuje u izvedbi, što je tipično i važno za Palestrinin stil. To ne nalazimo kod mnogih skladatelja i polifonih misa iz 16. stoljeća. Kao i u većini Palestrininih kontrapunktskih djela, glasovi se kreću prvenstveno postupno, a glas koji vodi strogo slijedi pravila dijatonskih modusa.

Inače, udruga Kulturni preporod, osnovana 2024. okuplja mlade umjetnike posvećene promicanju klasične glazbe. Zadatak joj je povećati vidljivost i ljubav prema klasičnoj glazbi kroz koncerte i slične kulturne aktivnosti. Uz promicanje kulture klasičnom glazbom, ovaj projekt pruža priliku i za profesionalni razvoj mladih glazbenika.

J.M., KT