Buhovo

Knjiga prezimena posvećena precima


Knjiga "Prezimena zapadnohercegovačke župe Buhovo" Ante Ivankovića predstavljena je 1. studenog u Buhovu kod Širokog Brijega.

Foto: sirokibrijeg.ba

Foto: sirokibrijeg.ba

O knjizi su govorili: župnik župe Buhovo don Pavao Filipović, urednik knjige Zdenko Ćosić, te autor Ante Ivanković. Na početku je nazočne pozdravio župnik kazavši kako je riječ o vrijednoj knjizi za župu Buhovo, javio je sirokibrijeg.ba.

„Ovo je 17. knjiga Ante Ivankovića na ovu ili slične teme. Osobito je važna za naše mlade koji će preko ove knjige dosta detalja sačuvati od zaborava. Svaka bi naša obitelj trebala imati ovu knjigu“, istaknuo je don Pavao.

Urednik knjige Zdenko Ćosić, inače predsjednik vlade Županije Zapadnohercegovačke, zahvalio je svima koji su sudjelovali u tehničkoj pripremi knjige, osobito istaknuvši jednu posebnost.

„Prvotna ideja bila je da prikupimo stare fotografije i ilustriramo svako prezime jednom od njih. Međutim, kako nismo uspjeli pronaći dovoljno tih fotografija, odlučili smo se knjigu ilustrirati reprodukcijama umjetničkih slika koje su profesori i studenti Likovne akademije stvorili tijekom petogodišnjeg djelovanja Likovne kolonije, ovdje u Buhovu“, rekao je Ćosić.

Ulomke o etimološkom značenju samog naziva Buhovu i prezimenu Rebić, iz kojeg je nastalo i prezime Buhovac, čitala je poznata hrvatska scenaristica, redateljica i glumica Nives Ivanković.

„Moram vam priznati, bila sam na cijelom nizu pozornica od Cannesa pa nadalje ali nigdje nisam nastupala pred ovoliko rodbine kao večeras u Buhovu, što me, kao i zbog 17. knjige moga oca, kojom je sačuvao uspomenu na naše didove, pradidove i prabake, čini iznimno sretnom“, kazala je Nives.

„Ako se mogu odrediti o svim sada objavljenim knjigama, ova posljednja mi je najdraža. Na neki način pokušao sam se odužiti mojim precima koji vuku korijene iz ovog mjesta, koje je nekoć bilo na kraju svijeta i života. Ovo je i moje osobno priznanje mojim Bovčanima koji su uvijek s ponosom isticali svoje hrvatstvo i svoju pripadnost katoličkoj vjeri. Dokumenti o ovom mjestu iz predturskog razdoblja nisu sačuvani. Spomeni Buhova u danas dostupnim turskim 'tefterima' kazuju da su 1482., kada su Turci provalili u Hercegovinu, svi stanovnici ovog mjesta otišli u tada mletačku Dalmaciju“, kazao je autor knjige.

Pojasnio je kako precizni popisi katolika postoje tek iz 1741., odnosno popisa tadašnjeg apostolskog vikara za područje pod turskom vlašću fra Pave Dragičevića, te popisa biskupa Bogdanovića iz 1768.

„Biskup fra Pavo Dragičević boravio je u ovim krajevima. On i njegova pratnja 1741. prošli su i kroz ovo mjesto. Te godine su u Buhovu zatekli 14 katoličkih obitelji sa 126 duša a oni su se služili s 10 prezimena, od čega je i danas sačuvano njih pet. Biskup Marijan Bogdanović, četvrt stoljeća kasnije, u Buhovu zatječe također 10 prezimena od čega ih je danas sačuvano šest. Negdje između ova dva popisa su od Ivankovića nastali Topići“, rekao je Ivanković.

Inače, u knjizi su obrađena prezimena: Alilović, Banožić, Bilinovac, Cvitanović, Ćosić, Galić, Ivanković, Jurić, Pinjuh, Ravić, Sabljić, Sesar, Stojić, Škegro, Topić i Zlopaša, te prezimena Bubalo, Dajaković, Krmpotić, Raičević, Rebić, Sušić i Zovko, kojih više nema u ovom mjestu, javio je sirokibrijeg.ba.

KT