Projekt Radost i ljepota vjere, kroz koji je došlo do organizacije koncerta, pokrenuo je Odbor za međureligijsku suradnju Banja Luka pri Međureligijskom vijeću BiH. Članovi Odbora su: Dragan Grujić, sveštenik Eparhije banjalučke Srpske pravoslavne crkve, Davor Klečina, svećenik Biskupije banjalučke Katoličke Crkve, Ismir Poturović, efendija Islamske zajednice Muftijstva banjalučkog i Aleksandra Stevandić Rakas, član Upravnog odbora Jevrejske opštine Banja Luka.

Koncertu je prethodio ciklus predavanja tijekom veljače, kada su u svakoj od četiri velike vjerske zajednice u Banjaluci predavači govorili o temama bitnim za životni vijek čovjeka u vjeri, a zatim je svaka vjerska zajednica odabrala učesnika za koncert koji će ih predstaviti izvođenjem duhovnih ili tradicionalnih pjesama i tako smo dobili zanimljivu kombinaciju izvođača, koji će, vjerujemo, doprinijeti ovom jedinstvenom događaju u našem gradu.

Nastupaju:

Muški kamerni ansambl Istočnik – Sveti Platon Banjalučki formiran je 2006. godine od muškog dijela hora "Sveti Roman Melod" iz Banjaluke i dijelom od sveštenika i đakona Eparhije banjalučke, sa blagoslovom Episkopa banjalučkog gospodina Jefrema, budući da je drevna praksa jednorodnih horova skoro potpuno napuštena, izuzev po manastirima i sa još par izuzetaka. Ansambl nije vezan za određeni hram, već za svog pomjesnog Episkopa, kojeg takođe po potrebi prati na bogosluženjima van Banjaluke.

Ansambl "Istočnik - sv. Platon Banjalučki" iz Banja Luke predstaviće se sljedećim izvedbama: Hvalite Imja Gospodnje – Ps. 134 (ruski napjev); Blagoslovi duše moja Gospoda – Ps.102 (Ipolitov-Ivanov);             Voda – (Slobodan Trkulja); Rasti, rasti moj zeleni bore – (srpsko narodno pjevanje)


Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika je Udruženje građana župe Gorica Sovići iz opštine Grude. Glavni cilj Bratovštine je poboljšanje duhovnog i kulturnog života te briga za stare i nemoćne u župnoj zajednici.

Godine 2004. u sklopu muzičke sekcije Bratovštine, a iz ljubavi prema dalmatinskoj klapskoj pismi, osnovana je Klapa Bratovština. Klapa izvodi tradicionalne klapske, duhovne i zabavne, odnosno sve skladbe pisane u duhu klape.

O petoj obljetnici svog osnivanja klapa je izdala nosač zvuka jednostavno nazvan „Bratovština“. Kada je riječ o klapskom pjevanju, potrebno je napomenuti kako je ono 2012. godine uvršteno na UNESCO-v reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Voditelj Klape je Anđelko Nikolić Đelo.

Klapa „Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika“ predstaviće se sljedećim skladbama: Ave Maria – skladba Vladana Vuletina na latinski tekst tradicionalne molitve, koju kršćani svakodnevno mole. Melodija je pisana u duhu tradicionalne hrvatske zborske crkvene glazbe; Oče naš – skladba iz pera Ljubiše Stipišića – Delmate; Oslobodi nas Gospodine – pučki napjev iz Imotskog. Ovaj napjev je prvobitno korišten kod sprovodnih obreda, a sada je stalno mjesto našao na korizmenom repertoaru muških pučkih pjevača i klapa. Zapisao i obradio Anđelko Nikolić  te Za narode griha svoga – dio iz oratorija Kalvarija Ljube Stipišića – Delmate. Oratorij je pisan po uzoru na procesije Križnog puta, prvenstveno tradicionalnih napjeva Velikog Petka u hrvatskom primorju i na otocima.

Muški hor Sejfullah iz Konjica formiran je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Njeguje duhovnu muziku islama. U dosadašnjem radu bilježi nastupe širom Bosne i Hercegovine, kao i van granica naše zemlje. Do sada je hor objavio dva audio albuma.

Hor Sejfullah predstavit će se sljedećim kompozicijama: Jahač hrabrosti,        Taleal bedru alejna,    Kad srce salavat donese i  Meded ja Resulallah

Židovska porodica Kolonomos iz Kreševa nastupa u sljedećem sastavu: otac Jehuda i troje njegove djece, Rebeka, Jicak i Jošua.

Jehuda Kolonomos je profesor muzike na najvišem akademskom nivou, magistar crkvene muzike i orgulja te stručnjak za jevrejsku tradicionalnu i etno muziku. Rebeka ima 13, Jicak 11, a Jošua 8 godina. Zadnjih godina nastupaju zajedno kao muzička obitelj. Židovska porodica Kolonomos predstaviće se kompozicijama prvenstveno vezanim za praznik Purim: Ani Purim, Chag Purim Chaggadol, Adyo Kerida - stara narodna pjesma španskih židova, 4.      Poco le das, la mi consuegra – sefardska narodna balada

KT