Novi broj časopisa "Vrhbosnensia" 2/2021.


Iz tiska je izašao novi broj znanstvenog časopisa Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu "Vrhbosnensia". Riječ je o drugom broju za 2021.

Već tradicionalno je drugi broj godine posvećen objavljivanju članaka s redovitog znanstvenog simpozija Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U ovom broju objavljeni su članci koji su u obliku izlaganja bili na Međunarodnom znanstvenom simpoziju uz 1600. obljetnicu smrti Sv. Jeronima s naslovom Ignorantia Scripturarum, ignorantia Christi est!. Cijeli je ovaj broj posvećen promišljanju o Riječi Božjoj i njezinu mjestu u životu svakog vjernika-kršćanina.

Stoga, u uvodniku Josip Knežević, kao glavni urednik donosi kratki prikaz Jeronimovog života i njegovih djela, te se osvrće na važnost Riječi Božje u životu svakog vjernika gledajući uzor upravo u sv. Jeronimu.

Hrvoje Kalem, u članku pod naslovom Sveto pismo kao duša svete teologije. Riječ Božja koja nas pretječe proizašla iz vječne tišine, opisuje odnos između Svetog pisma i svete teologije, upućujući na važnost Riječi Božje, ali i na važnost Tradicije te crkvenog učiteljstva.

Ivan Bodrožić je autor članka koji nosi naslov uzet iz poznatog Jeronimovog aksioma Nepoznavanje Svetog pisma je nepoznavanje Krista stavljajući je u širi patristički kontekst i propitkuje teološka načela koja su u pozadini Jeronimova tumačenja Riječi Božje koju treba čitati na duhovan način u zajednici vjernika.

Predrag Dragutinović, člankom Lectio divina u pravoslavnoj predaji i suvremenoj biblijskoj hermeneutici također naglašava duhovno čitanje Svetog pisma, prisutno u pravoslavnoj predaji, koje omogućuje uprisutnjenje Boga kroz sve povijesne epohe, te priopćenje biblijske poruke Crkvi i društvu.

Ivica Čatić, u prilogu pod naslovom Korištenje Svetog pisma za sveto i plodonosno vršenje svećeničke službe, povezuje Riječ Božju s područjem duhovnosti, liturgike i pastorala naglašavajući odnos Crkve prema Svetom pismu, preobraziteljski karakter Riječi Božje, primjer slijeđenja preobraziteljske naravi Svetog pisma, te dva praktična momenta u korištenju Svetog pisma, a to su liturgija i homilija.

Mato Zovkić, u tekstu Prijevod Svetog pisma: pastoralni ili teološki, iznosi kratki uvid u prijevode Svetog pisma koji drže do vjernosti izvorniku i bliskosti čitateljima, zatim obrađuje motuproprij pape Franje Scripturae sacrae affectus u kojem je Jeronimova Vulgata prikazana kao gradnja mostova među kulturama i narodima, te zaključuje kako prijevod Svetog pisma treba biti vjeran izvorniku i razumljiv ciljnoj skupini u vlastitom narodu.

U dijelu Prikazi Dubravko Turalija piše o Jeronimovoj univerzalnosti u suvremenom proučavanju Svetog pisma obrađujući Jeronimovu usmjerenost prema najnovijim koncilima, te enciklike Providentissimus Deus pape Lava XIII. i Spiritus Paraclitus pape Benedikta XV., završavajući osvrtom na Jeronimov utjecaj na suvremeno proučavanje Svetog pisma.

U recenzijama prikazane su četiri knjige. Dvije su u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu i to: Maurice Gilbert, Učitelji mudrosti govore, te Mato Zovkić, Jakovljeva poslanica: prijevod i komentar. Osim njih prikazane su knjige Biblija: Prijevod James Dannenberg i Edib Kafadar, te Bosna i Hercegovina: naša domovina Franje Topića.

Na kraju broja, u rubrici In memoriam objavljen je spomen na nedavno preminulog profesora vlč. Marinka Perkovića.

Novi broj dostupan je i na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih čaopisa Hrčak: https://hrcak.srce.hr/broj/21361

Ž.I., KT