„Online“ seminar za crkvene glazbenike


Korizmena duhovna obnova i liturgijsko-glazbeni seminar za crkvene glazbenike održani su u ponedjeljak, 11. ožujka putem platforme „Google meet“, a u organizaciji Hrvatskog društva crkvenih glazbenika.

Ilustracija/ Foto: Pixabay

Ilustracija/ Foto: Pixabay

Sudionicima koji su se priključili iz različitih biskupija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije te iz različitih hrvatskih katoličkih misija izlaganje je održao mag. mus. fra Branimir Novokmet.

Predavanje fra Branimira bilo je oblikovano u tri koherentne cjeline. Najprije je govorio općenito o glazbi i glazbenicima u liturgijskome slavlju, a nakon toga presjekom i pregledom općih normi korizmenog vremena uveo je u treći i najbitniji dio seminara - glazbeno oblikovanje liturgijskih slavlja u korizmenom vremenu.

„Glazba nije izvanjski ili strani element u liturgiju, ona je jedan od izričaja liturgije, jednako kao i molitva, poklik i šutnja. Zato je važno prisjetiti se da svaka služba, pa i naša, ima svetu zadaću: omogućiti da nas liturgija oblikuje”, poručio je Novokmet, prenosi IKA.

Posebnu pozornost svrnuo je na korizmu koja je po narativi vrijeme pokore. Istaknuo je kako korizma nije vrijeme promišljanja o tragediji muke, već je ona put pokore i posvješćivanja da je potrebno obratiti se kako bi se spremno stiglo do Uskrsa.  

Također je naglasio kako brojni crkveni glazbenici i danas kroz cijelo korizmeno vrijeme pjevaju popijevke o Muci Gospodnjoj što se kosi s karakterom korizme kao takve te je pozvao sudionike na promišljenije biranje popijevaka za glazbeno oblikovanje liturgijskih slavlja. „Crkveni glazbenici trebali bi moći i znati obrazložiti vlastiti odabir, pa onda i svećeniku – argumentirano – obrazložiti svoj postupak“, kazao je fra Branimir.

Naglasio je i potrebu stvaranja himna nakon pričesti rekavši kako Opća uredba Rimskog misala predviđa mogućnost pjevanja prikladna himna, kao zahvalu nakon pričesti, a kako "takva praksa još uvijek nije zaživjela kod nas te je potrebno smislenije promišljati i u tom pogledu“.

Na kraju, sudionicima je bilo ponuđeno vrijeme za raspravu i postavljanje pitanja. Iznošenjem različitih osobnih iskustava, predlaganjem možebitnih rješenja za probleme koji se susreću u liturgijskom pastoralu izražena je potreba za ovakvim susretima koji bi se trebali češće održavati, osobito u online izdanju.

J.M., KT