Livno
Ned, 07. Studeni 2021. 15:14
U višenamjenskoj dvorani Franjevačkog muzeja i galerije Gorica u Livnu, 5. studenoga, fra Marijan Karaula održano je predavanje na temu "Fra Filip Kunić - svećenik i narodni prosvjetitelj".
Prigode za predavanje su dvije okrugle obljetnice fra Filipova života, 200 godina od rođenja te 150 godina od smrti. Prije samog predavanja riječi pozdrava i dobrodošlice uputila je ravnateljica Dražena Džeko.
Na početku predavanja fra Marijan je iznio osnovne crte o fra Filipovu životu te o njegovom putu redovništva i svećenstva. «Da bismo mogli shvatiti lik i djelo ovoga čovjeka moramo se prvo zapitati tko je fra Filip Kunić i koje su njegove zasluge u franjevačkoj zajednici i narodu. Rođen je 26. svibnja 1821. u Malim Gredinama, zaseoku Osmanlija u župi Suho Polje na Kupresu. Osnovno školovanje najvjerojatnije je završio kod franjevaca u samostanu u Fojnici gdje je obukavši habit 14. srpnja 1837. stupio u franjevački red uzevši ime fra Filip. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Zagrebu gdje je primio sakrament svećeničkog reda početkom 1846. Mladu misu proslavio je u rodnoj župi», naveo je fra Marijan te napomenuo kako se fra Filipa u historiografiji bosanske franjevačke provincije spominje kao gramatičara, pisca, promicatelja pismenosti i graditelja škola te kao i sakupljača narodnih pjesama, obnašatelja upravnih službi u njegovoj redovničkoj zajednici i narodnog liječnika.
Inače, još za vremena svog studija fra Filip se zainteresirao i blisko povezao s članovima ilirskog pokreta. Fra Ivan Franjo Jukić ga kao svojeg bliskog suradnika spominje u svojim pismima upućenim različitim osobama. Kako je prijateljevao s buditeljima ilirstva u Hrvatskoj tako se i kod fra Filipa rodila misao o otvaranju škola po Bosni i širenju pismenosti u narodu. Dobro je poznato kako je u Bosni i Hercegovini tijekom četiri duga stoljeća Osmanske vlasti bilo najstrože zabranjeno podučavanje čitanju i pisanju. Onaj katolički vjernik koji je htio naučiti čitati i pisati to je mogao jedino naučiti u franjevačkim samostanima, gdje su fratri organizirali privatno podučavanje. Iako su škole u nekim mjestima bile otvorene i ranije, primjerice u Tolisi 1823., ipak snažniji zamah otvaranja uslijedio je tek nakon 1848. Škole su počeli otvarati uglavnom oni franjevci koji su sa Zapada u svoj rodni kraj donijeli jači osjećaj za kulturu i prosvjetu.
«U te škole nisu išla samo katolička već i pravoslavna djeca. U tom pokretu otvaranja škole treba izdvojiti znamenita imena kao što su fra Ivan Franjo Jukić, fra Grgo Martić, fra Lovro Karaula, fra Marijan Šunjić, fra Martin Nedić… a njima uz bok mogao bi se svrstati i fra Filip Kunić. Također fra Filip je bio i nakladnik narodnih pjesama, kao i jedan od pisaca franjevačke provincije Bosne Srebrene. Fra Filipa knjiga Znameniti i zaslužni Hrvati, uz odrednicu bosanski franjevac, svrstava među pisce.
Fra Filip je u dva navrata obnašao službu gvardijana franjevačkog samostana na Gorici u Livnu. Prvi put od 1865.-1869. (...) Drugi put fra Filip je postao gvardijanom u svibnju 1871. No ovo drugo gvardijanovanje kratko je potrajalo, jer ne ostade zadugo u dobru zdravlju zbog čega je bio primoran otići na liječenje u sjevernu Italiju. Nakon povratka kući zdravstveno stanje mu se ponovno pogoršalo. Bolest ga je oborila u postelju iz koje više nije ustao. Fra Filip Kunić umro je 7. studenog 1871. Braći je bio uzor u strpljivosti, redovničkom raspoloženju, samozataji i priklonjenosti Božjoj volji», rekao je, između ostaloga, u svome izlaganju fra Marijan.
Nazočne je s nekoliko glazbenih točaka počastio ženski vokalni sastav Ivančice s Kupresa.
Ž.I., A. Pavić, KT