Organizatori ovoga izuzetno značajnog događaja su: katedralna župa Rođenja Blažene Djevice Marije, Grad Trebinje i udruga Orgelpunkt. Djelo je izvelo četvero međunarodnih umjetnika koji u svojoj karijeri imaju značajna glazbena ostvarenja: Sara Vujošević Jovanović, Dmitrii Grinikh, Tanja Bogdanović i Karolina Juodelyte.

Pozdravne riječi i zahvalu prije početka koncerta izrekao je župnik katedralne župe Rođenja BDM i biskupski vikar za Trebinjsko-mrkansku biskupiju don Ante Luburić koji je nazočnima izrazio dobrodošlicu u katedralu tisućljetne Trebinjsko-mrkanske biskupije koja „ovaj dični grad, iako još nedovršena, krasi već 140 godina“.

„Poseban dragulj ove katedralne crkve, kako to i priliči za svaku katedralu, krase njezine orgulje koje ne samo da prinose ljepoti i bogatstvu redovita liturgijskog pjevanja, nego svake godine služe i za održavanje Orguljskoga koncerta.

Organiziranjem orguljskih koncerata u našemu gradu nastojimo nastaviti drevnu tradiciju razvoja glazbene umjetnosti u gradu Trebinju koju je još 1889., prije punih 135 godina pokrenulo i osobito uspješno vodilo trebinjsko Hrvatsko glazbeno i pjevačko društvo Slavulj, a time i odati priznanje svima onima koji su svojim radom, na zdravim temeljima naše ovdašnje povijesti, promicali kulturu, prosvjetu i umjetnost u ovome gradu, na dobro svoga grada, naroda i svih svojih sugrađana“, kazao je don Ante.

Objasnio je kako je ovaj koncert u Trebinju, tijekom svog višegodišnjeg djelovanja, postao je jedan od prepoznatljivih kulturnih programa grada, povezujući visok umjetnički doseg s vizijom budućnosti u kojoj su vjera i kultura središnji susreti, a ne podjele. Zbog svoje kvalitete, od prošle godine je uvršten u redoviti program Trebinjskog kulturnog ljeta.

„Kompozicija Stabat Mater, nastala u 18. stoljeću, jedno je od najdirljivijih glazbenih ostvarenja posvećenih majčinoj tuzi. Pergolesi je ovo djelo dovršio u posljednjim danima svog života, u dobi od samo 26 godina, kao svoju oporuku. Mnogi muzikolozi vjeruju da bi, da je živio dulje, nadmašio mnoge slavne kompozitore. Jean-Jacques Rousseau opisao je uvodni stavak kao 'najsavršeni i najdirljiviji duet u povijesti glazbe' (…) Tužnu, dirljivu i proživljenu molitvu Blažene Djevice Marije pod križem Pergolesi je skladao na svoj način. Ne možemo samo riječima opisati ovu duboku bol i teologiju Majke. No, vjerujem da će nam pomoći i glazba Pergolesija koji je tako duboko izbliza osjećao smrt dok je pisao ove note. Iako mlad, tegobno i patničko iskustvo pomoglo je da nam svojim djelom, koje večeras slušamo, tako zorno predoči i približi molitvu, razmišljanje i bol Majke pod križem“, kazao je trebinjski župnik, prenosi KTA.

Na kraju svoga obraćanja, don Ante je osobito pozdravio uvažene goste iz svijeta politike, kulture i društva te zahvalio organizatorima i izvođačima ovoga duhovno-kulturnog događaja spomenuvši kako je ovom izvedbom grad Trebinje dodano na popis velikih kulturnih gradova i mjesta u kojima se izvelo ovo veličanstveno Pergolesijevo djelo.

Inače, ovo maestralno, duboko emotivno i izvođački izuzetno izazovno djelo za sopran, bariton, violinu i orgulje, smatra se vrhunskim primjerom barokne glazbe, ali i tragične refleksije ljudskih patnji kroz prizmu vjerovanja. Osim zahtjevnosti same partiture, djelo je i muzikalna sinteza snažna emotivnog naboja i filozofskoga promišljanja o životu i smrti. Majstorstvo soprana, baritona, orgulja i violine zahtijeva tehničku preciznost i emotivnu posvećenost čineći ga jednim od najizazovnijih djela za izvođenje u povijesti klasične glazbe. Ovo je djelo svake godine obvezno na repertoarima poznatih kulturnih institucija i izvodi se uvijek u pokorničkome vremenu pred Uskrs. Izvođenje djela Stabat Mater nije samo glazbeno, nego i duhovno putovanje koje istražuje dubine ljudske patnje, ali i nade.

Stabat Mater… (Stala Majka…) početne su riječi srednjovjekovne tužaljke Djevice Marije čije je stihove napisao Sv. Bonaventura, a uglazbilo ju je više skladatelja, među kojima je i Pergolesi. Inače, ova se popijevka pjeva i kod nas u pobožnosti križnoga puta.

Trebinje, grad prepoznat po svojoj multikulturalnosti i međusobnome uvažavanju različitih religijskih i kulturnih identiteta nije slučajno mjesto održavanja ove svečanosti. Ove godine specifičnost događaja dobiva dodatnu težinu jer se nadnevak katoličkoga i pravoslavnoga Uskrsa poklapaju, što ima snažnu simboliku i naglašava ekumensku želju i otvorenost ideji koja okuplja kršćanske zajednice u jedinstvenu duhovnom iskustvu. Ekumenizam u ovome kontekstu označava težnju za razumijevanjem i međusobnim poštivanjem različitih kršćanskih tradicija, a upravo izvedba veličanstvenoga djela Stabat Mater simbolizira najuzvišeniji oblik toga spajanja.

J.M., KT