Nazaret

Arheolog pretpostavlja da je pronašao Isusovu kuću iz djetinjstva?


Pet godina intenzivnog istraživanja arheoloških podataka ujedinilo je dokaze da je iskopana kuća iz 1. stoljeća u Nazaretu, vjerojatno, pripadala Svetoj Obitelji...

Foto: Ken Dark

Foto: Ken Dark

Kuća koja je prvotno otkrivena prije mnogo desetljeća ispod samostana, te je otkopana najprije 1880., ali ne stručno, ima sva obilježja vještog majstora kakav je bio Sv. Josip.

Redovnice družbe Sestre iz Nazareta, kada su gradile samostan otkrile su drevnu cisternu te izvršile malo iskapanje uz pomoć radnika i školske djece. U novoj knjizi The Sisters of Nazareth Convent: A Roman-period, Byzantine and Crusader site in central Nazareth, profesor Ken Dark, arheolog sa Sveučilišta Reading u Ujedinjenom Kraljevstvu, navodi kako je vjerojatno Sv. Josip sagradio kuću – nastambu od kamena i maltera koja je djelomično usječena u obronke vapnenca.

Dark, koji je proveo 14 godina proučavajući ovo nalazište, kazao je kako je Sv. Josip bio sposoban izgraditi ovu kućicu. Evanđelje navodi kako je Isusov poočim bio stolar grčki tekton, što se prevodi i stolar i majstor povezan s gradnjom. „Tko god da je sagradio kuću, dobro je poznavao obradu kamena“, kazao je Dark, prenosi Aleteia.

Naknadna povijest mjesta sugerira da je ono imalo veliko značenje za Isusove sljedbenike. Do 4. stoljeća tu je sagrađena špiljska crkva, urešena mozaikom i paravanom koji odvaja svetište.

Izuzev nekih artefakata koje su sestre izložile u svom muzeju, mjestu se zapravo posvećivalo malo pažnje, osim nekih studija koje je 1936. izradio francuski isusovac p. Henri Senès. Njegove bilješke bile su poznate samo sestrama do 2006., kada su ih podijelile s Darkom i njegovim arheološkim projektom u Nazaretu.

Neki dokazi počeli su se pojavljivati ​​kad je Darkov tim preispitao cijelo nalazište. Tako su primjerice ondje pronašli „vjerojatne ulomke posuda od vapnenca“, a prema židovskom zakonu, posude od vapnenca ne podliježu nečistoćama, što ukazuje na to da su stanovnici kuće iz 1. stoljeća vjerojatno bili Židovi.

Keramika također pruža dokaze o široj kulturnoj podjeli na području Nazareta usred kojeg je odrastao Isus. Arheološka nalazišta na sjeveru imala su širok raspon artefakata, uključujući uvezenu keramiku, što ukazuje na gradski svijet Rimskog carstva, dok su mjesta bliža Nazaretu imala artefakte uključujući spomenute vapnenačke posude koje su ukazivale na židovsku kulturu. „To sugerira 'konzervativniji stav prema vjerskom vjerovanju i konceptima čistoće te odbacivanje rimske kulture u cjelini'“, rekao je Dark ranije.

Naime, nigdje drugdje u Rimskom carstvu nema tako naizgled jasne granice između ljudi koji prihvaćaju i onih koji odbacuju rimsku kulturu, čak ni duž carskih rimskih granica. To sugerira da je područje Nazareta bilo neobično po snazi ​​anti-rimskog osjećaja, odnosno snazi ​​židovskog identiteta.

J.P., KT