Beskućnici na margini društva


Prema različitim statističkim pokazateljima u Europi lagano raste broj beskućnika. Vijest je to koju je objavio novi broj Uličnih svjetiljki, prvog hrvatskog časopisa o beskućništvu i srodnim društvenim temama.

Fotografija preuzeta s pixabay.com

Fotografija preuzeta s pixabay.com

Riječ je o vijesti koja se prešućuje, a Ulične svjetiljke upozoravaju da broj beskućnika u Europi raste i da je stanje alarmantno.

Podaci su preuzeti iz teksta Laure Kelly, koja se poziva na posljednje istraživanje europske organizacije FEANTSA posvećene problemu smještaja siromašnih i beskućnika. Njihovo izvješće želi potaknuti Europsku uniju da napravi više i da se riješi problem beskućnika u zemljama članicama EU-a.

Prema podacima FEANTSE, u posljednje dvije godine u Njemačkoj se povećao broj beskućnika za 35 % u odnosu na podatke iz 2014., dok je u Austriji broj osoba koje su registrirane kao beskućnici povećan za 28 % u šest godina. U Velikoj Britaniji je tijekom 2015. i 2016. vani spavalo 7 % više osoba nego prije, Španjolska ima povećanje od 5 % u sedam godina, a Italija 6 % u šest godina. Veliko povećanje zabilježeno je i u Danskoj, gdje je između 2009. i 2015. registrirano 23 % više beskućnika, ali još više šokira činjenica da je ponajviše riječ o povećanju broja mladih beskućnika, i to za čak 85 %.

Kako javlja Novi list to je potaknulo FEANTSU da pokrene kampanju Budi pravedna, Europo, založi se za beskućnike, kako bi motivirali zakonodavce da riješe problem beskućništva, što uključuje i dobre programe kad se koristi novac europskih fondova za beskućništvo. Međunarodna mreža uličnih novina (INSP) je medijski pokrovitelj, a u sljedećim mjesecima će objavljivati vijesti o kampanji i intervjuirati ključne osobe u europskoj politici koje su zadužene za taj problem. Iz tužne europske statistike izdvaja se Finska, koja je u razdoblju od 2013. do 2016. smanjila broj beskućnika za 10 %.

U Hrvatskoj je napravljena tipologija beskućništva i stambene isključenosti koju je razvila FEANTSA, a to je 2012. napravio CERANEO - Centar za razvoj neprofitnih organizacija. Unatoč tome, ne može se utvrditi prava brojka beskućnika u Hrvatskoj, odnosno stvaran porast broja beskućnika u posljednjih nekoliko godina. Kako se navodi u »Uličnim svjetiljkama«, novu populaciju među hrvatskim beskućnicima čine hrvatski branitelji, nezaposlene osobe bez podrške obitelji, žene beskućnice, psihički bolesne osobe, mlade obitelji u kreditima, raniji nositelji stanarskog prava, bivši zatvorenici, nekadašnji ovisnici, mladi pojedinci i obitelji koji su kupili svoje stanove uzimanjem kredita kod banaka po vrlo nepovoljnim uvjetima.

U Hrvatskoj je manje od 500 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima, a potrebe su višestruko veće

Posebno ranjiva skupina su stanari u privatnom vlasništvu, nekada sa stanarskim pravom, koji su u stalnoj opasnosti od deložacije od strane vlasnika (procjena je da ih ima 3 000 do 4 000). Zabrinjavajući je porast mladih beskućnika, a radi se uglavnom o osobama koje su izišle iz drugih institucija, poput domova za odgoj, zatvora i slično. Njih sustav prati, ali ništa ne poduzima da bi im osigurao posao.

Nažalost, kriminalci iskorištavaju ovaj problem te tako novače "profesionalne prosjake" koji u jednom danu mogu zaraditi više stotina eura. To stvara dodatne probleme budući kako se kod građana stvara percepcija kako su svi ljudi na ulici zapravo "profesionalci u prosjačenju".

KT