Biblijska libanonska cedrovina suočena s problemima


Klimatske promjene i napadi insekata iscrpljuju područje gdje drevni biblijski simbol – libanonska cedrovina može uspijevati...

„Cedrovi Libanona“ dobro su znana fraza svima kojima Biblija nije strana (npr. 2 Ljet 2,7; Ps 92,13; Ez 27,5). Ovo drvo koristilo se u hramu kojeg je izgradio kralj Salomon u Jeruzalemu, te tako pružilo metafore u Psalmima i drugim pjesničkim odlomcima biblijskih spisa.

Za bilo koga tko živi na području gdje je libanonska imigracija ostavila traga na američkom tlu, Cedrovi može biti naziv za mjesnu ugostiteljsku dvoranu često u sklopu Maronitske Crkve, a u Tennesseeju je čak i državni park nazvan Cedrovi Libanona.

Usto, slika cedra također krasi zastavu Libanona te tako ovu državu ubraja u jednu od rijetkih koja na nacionalnoj zastavi ima simbol stabla.

No sada, živi cedrovi ove mediteranske zemlje, koje Libanonci smatraju simbolom vječnosti, nestaju. Neki vjeruju da su suočeni s izumiranjem kao posljedicom klimatskih promjena.

„Nakon stoljeća ljudskog iskorištavanja, cedrovi Libanona suočavaju se s njihovom, možda i, najgorom prijetnjom: klimatskom promjenom koja bi mogla uništiti većinu preostalih šuma cedra u zemlji do kraja stoljeća“, napisala je nedavno Anne Barnard, šefica ureda New York Timesa u Beirutu.

Postavlja se pitanje zašto? Zato što, kako piše Bernard, ti cedrovi trebaju hladne temperature za reprodukciju, a globalno zagrijavanje ograničava najbolja mjesta za uspijevanje stabala na višim nadmorskim visinama. Stabla klijaju kasno u zimu jer im je potrebno zamrzavanje, po mogućnosti snijegom.

„Ako se zatopljenje nastavi kako se očekuje, zbog nastavka emisija stakleničkih plinova u atmosferu, neki znanstvenici kažu da će do 2100. cedrovi uspijevati samo u sjevernom dijelu zemlje, gdje su više planine“, navela je Barnard. Usto, međutim, najezda insekata koja je vezana uz zagrijavanje i isušenje klime predstavlja još jedan izazov.

Krčenje šuma svelo je libanonske cedrove, od nekadašnjih mnogo tisuća, na sadašnjih svega 17 kilometara četvornih.

Najpoznatija „krpa“ cedrovine u zemlji, ponekad nazivana Božjom cedrovinom, od 1876. ograđena je kako bi se očuvala te se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine nalazi posljednjih 20 godina.

Neke konzervatorske skupine pokušavaju preinačiti mjesta cedrovine i širiti njihovu populaciju. Njihov je cilj učiniti cedrove šume veće i otpornije na sve buduće ekološke pritiske s kojima će se suočiti.

KT