Bivši reis Cerić dao intervju za "Vatican News"


Novinar Vatican News-a Alessandro Di Bussola napravio je intervju s bivšim reisul-ulemom u Bosni i Hercegovini Mustafom ef. Cerićem povodom nagrade za Mir među narodima i religijama koju je primio u Rimu.

Novinar Di Bussolo napominje kako je bivši reis bio duhovni vođa muslimana u Bosni i Hercegovini od 1993. do 2012. tijekom opsade Sarajeva i genocida u Srebrenici. U kratkom razgovoru Cerić je naglasio kako „kriza ovoga vremena može se promatrati kao blagoslov. Iz nje ćemo izaći pronalazeći kreativni duh čak i u odnosu između katolika i muslimana.“

Intervju je napravljen u Rimu gdje je Cerić boravio kako bi dobio priznanje „za njegovu predanost poticanju mira među narodima i religijama“ koje mu je uručila organizacija WOS (Svjetska organizacija država), čiji su utemeljitelji pravoslavni biskupi Victor Busà i Makarios III., a međunarodno predsjedništvo je u Vječnom gradu.

Novinar je u predstavljanju bivšeg reisa istaknuo da je 67-godišnji Cerić bio jedan od protagonista međureligijskog dijaloga u Bosni i Hercegovini između muslimana i katolika te da je 2008. bio na čelu islamske delegacije na prvom Katoličko-islamskom forumu kojega su organizirali Papinsko vijeće za međureligijski dijalog i princ Jordana Ghazi Bin Muhammad Bin Talal te je u tome svojstvu uz kardinala Jeana Louisa Taurana bio na audijenciji kod pape Benedikta XVI.

Dijalektički spiritualizam

„Kada je 2008. održan Katoličko-islamski forum bio sam na čelu muslimanske delegacije i bilo mi je zadovoljstvo i čast govoriti ispred Benedikta XVI. zajedno s kardinalom Tauranom, koji nam je bio veliki prijatelj. Sjećam se njegova posjeta Sarajevu tijekom rata. S njim smo izgubili velikoga čovjeka koji je promicao međureligijski dijalog (op. prev. misli na smrt kard. Taurana). Od toga vremena pa do Deklaracije bratstva iz Abu Dhabija, koju su svi ocijenili kao povijesni događaj zbog činjenice da je papa Franjo prvi put posjetio arapski poluotok, ta se dinamika razvila što bih ja nazvao 'dijalektičkim spiritualizmom'. Vjerujem da, kao što je zapisano u Svetom pismu, duhovni dinamizam u početku dovodi do sukoba i onda iz tog sukoba pokušavamo pronaći rješenja. Mislim da živimo u vrijeme vrlo jakog dijalektičkog spiritualizma, vrlo moćnog u ovom slučaju, između katolika i muslimana. A to znači da se kriza s kojom se suočavamo u ovom trenutku ne smije shvatiti kao prokletstvo, nego kao blagoslov, jer iz ove krize moramo pokušati pronaći kreativni duh. Ukratko: u čemu se danas ogleda religiozni odnos između katolika i muslimana? Rekao bih: u kreativnom duhu“, ustvrdio je Cerić.

Sarajevo - europski Jeruzalem

U nastavku razgovora na novinarsko pitanje može li Sarajevo nakon opsade i rata vratiti se i postati ponovno europski Jeruzalem bivši reis je kazao: „Tri puta su pape posjetili Bosnu i Hercegovinu i ja sam ih susreo sva tri puta. Još uvijek u ušima imam glas pape Ivana Pavla II. kada je svaki tjedan podigao glas za mir u Sarajevu. Njegov glas nikada neće umrijeti u našim sjećanjima. Zato mislim da je ispravno posjetiti sve katolike da je papa Ivan Pavao II. naš prijatelj, u drugom Jeruzalemu u svijetu, Jeruzalemu u Sarajevu. Tijekom nedavnog posjeta Sarajevu, papa Franjo dao je povijesnu izjavu da je Sarajevo Jeruzalem u Europi, a vjerujem da Sarajevo već jest europski Jeruzalem te da će to i biti. Sarajevo je više od grada, u smislu da pripada svakomu tko dođe u Sarajevo jer svatko može pronaći dio svog identiteta u tom gradu. I Sarajevo može samo preživjeti u tom duhu. Ako itko pokuša - a nedavno su neki pokušali - uništiti taj duh, ovaj duh Sarajeva će sigurno uspjeti.“

Zatim je izrazio zadovoljstvo zbog toga što papa Franjo toliko promiče mir te što posjećuje i zemlje u kojima su muslimani u apsolutnoj većini. „Danas nam je potreban mir, kao i zrak, jer danas je mir zrak, voda i kruh. Ako ovo izgubimo, umrijet ćemo.“

O selefijama u Bosni

Na kraju razgovora uslijedilo je i pitanje o selafizmu budući da su ga mnogi zbog toga kritizirali. Konkretno pitanje glasilo je: „Što odgovarate onima koji Vas optužuju da niste zadržali ulazak neo-selafističkih skupina u Islamsku zajednicu u Bosni?“

„U pravu ste kad kažete da je to problem. Te kritike imaju svoju vrijednost: selafizam kao militantni mentalitet, netolerantan mentalitet ljudi je neprihvatljiv, čak i u Bosni. Za vašu informaciju, borio sam se protiv ovog militantnog mentaliteta selafizma više nego bilo tko drugi, teoretski i praktično. Ali jedna stvar koju moji kritičari zaboravljaju je da nikada nisam dopustio da moja zajednica bude podijeljena i da su ljudi nasilno podstaknuti jedni protiv drugih. To je bila moja zadaća. Vjerojatno sam, da bih to postigao, tolerirao neke od tih ljudi u pokušaju da ih uvjerim da ne budu nasilni i vjerojatno sam prihvatio neke od njihovih argumenata koje inače ne bih prihvatio, ali koje sam prihvatio da očuvam mir i toleranciju u mojoj zemlji. Stoga pokušavam razumjeti, ali apsolutno nikada ne dopustiti muslimanima Bosne da usvoje taj mentalitet netolerancije koji je posebno tolerantan prema nasilju i vjerskim stavovima koji nisu prihvatljivi niti prilagodljivi bosanskom okruženju. Bosna je i dalje zemlja heretika: ljudi koji dolaze iz Europe govore nam da nismo dovoljno europski, dok nam oni koji dolaze s Istoka prigovaraju što nismo dovoljno muslimani, jer bismo trebali biti više muslimani nego što jesmo. No, kada oni odu mi nastavljamo svojim putem: to je bosanski način. Stoga u Bosni postoje dvije adrese islama: ova bosanska i ova europska“, zaključio je bivši reis Cerić.