Katoličko sveučilište Atma Jaya, kako je 26. siječnja izvijestila AsiaNews, bilo je domaćinom međureligijskog foruma koji je okupio vjerske vođe devet različitih skupina (uključujući katolike, protestante, hinduiste, budiste, konfucijanske muslimane) kako bi raspravljali o Dokumentu o ljudskom bratstvu koji su u Abu Dhabiju 2019., potpisali papa Franjo i veliki imam al-Azhara, Ahmad al-Tayyib.

Kard. Ignatius Suharyo i novi predsjednik Katoličke biskupske konferencije Indonezije biskup Antonius Subianto Bunjamin, nazočili su događaju, zajedno s rektorom sveučilišta.

Kako implementirati duh dokumenta iz Abu Dhabija u indonezijski religijski kontekst bila je glavna tema susreta.

U završnom priopćenju, pod nazivom Deklaracija Atma Jaya, vjerski su vođe rekli kako se svi problemi koji utječu na indonezijsko društvo trebaju rješavati „mirom i dijalogom“, a ne „sigurnosnim“ pristupom koji su usvojile vlada i agencije za provođenje zakona.

Završni dokument predan je predstavniku indonezijskog Ministarstva vjera.

Zajednička briga i cilj

„Današnji događaj samo je početak“, rekao je kard. Suharyo u svom obraćanju. „Ovaj pristup mira i dijaloga postao je naša zajednička briga i cilj rješavanja problema čovječanstva“, dodao je.

Za kardinala, koji je na čelu Zaklade Atma Jaya, to postaje moguće ako se oslanja na dva „temeljna“ stupa: „socijalnoj pravdi i kvalificiranom obrazovanju“ – vrijednostima koje mogu „podržati one kojima je stalo do društvenog bratstva i poštuju pluralizam, uključenost, jednakost, demokraciju i civilizaciju“.

Ponavljajući njegove riječi, biskup Bunjamin je kazao da „svi dobri ljudi moraju tražiti mir prije svega“.

Pastor Gomar, voditelj indonezijske Sinode protestantskih Crkava, slaže se da je Deklaracija iz Abu Dhabija duhovno podigla moral svih vjerskih zajednica.

Najveća muslimanska organizacija u Indoneziji, Nahdlatul Ulama, također je bila zastupljena na forumu, gdje je ponovila ideju da je „islam doista religija ljubavi“.

Prema riječima njihova čelnika Kiai Hajja Abu Yazida Al-Busthamija, bilo kakva razlika ne smije biti važna, a zajedničke stvari ne smiju postati problemom. „Svi imamo zajednički cilj, a to je promicanje mira i sklada u društvu“, rekao je.

„Jedna stvar je sigurna: jedna ljudskost, jedna odgovornost“, istaknuo je prof. Abdul Mu’ti, član islamske nevladine organizacije Muhammadiyah.

Budi Tanuwibowo, čelnik Matakina, Vrhovnog vijeća za konfucijansku religiju u Indoneziji, naglasio je da je „naša prava misija donijeti mir svim narodima“, dok je predsjednik Parisada Hindu Dharma Indonesije Wisnu Bawa Tenaya, primijetio da je „pluralističko indonezijsko društvo pozvano održavati društveni sklad“.

Bratstvo unatoč vjerskim razlikama

Govoreći za AsiaNews, Paulus Tasik Galle iz međureligijskog ureda za društveni sklad pri Ministarstvu vjera pozdravio je inicijativu koju je promoviralo Katoličko sveučilište Atma Jaya.

„Sastanak će ojačati korijene umjerenosti u poučavanju vjeronauka“, rekao je stručnjak koji se usavršavao u Njemačkoj. „Dokument iz Abu Dhabija važna je poruka za sunarodnjake Indonežane, jer nas poziva na prihvaćanje bratstva unatoč različitim vjerskim pozadinama“, zaključio je.

Indonezija je, inače, četvrta najmnogoljudnija zemlja na svijetu s više od 275 milijuna ljudi. Većinu od 86,7 % čine muslimani (suniti), 10,7 % su kršćani (uglavnom na istoku zemlje), 1,7 % su hindusi, 0,8 % je budista, a postoji i manjina koja pripada nekoj drugoj religijskoj denominaciji. Zanimljivo je kako pored službenog indonezijskog postoji i više od 700 jezika kojima se služi lokalno stanovništvo.

KT